Napisala Amina Obućina
Porast stanovništva i sve veći izazovi poput zagušenja saobraćaja, zagađenja zraka i nedovoljno razvijene infrastrukture doveli su do toga da se gradovi širom svijeta okreću digitalnim tehnologijama kako bi riješili svoje probleme. U kombinaciji sa socijalnim inovacijama, ova rješenja mogu značajno unaprijediti životni standard. Kada su ona međusobno povezana i usklađena u obliku strategije Smart City, pojedinačne mjere mogu razotkriti svoj puni potencijal. Od presudnog je značaja inicijativa vlasti za usvajanjem takvog dokumenta, a onda i adekvatna implementacija, te razvijen monitoring. Kada u razvijenom društvu postoji potreba da se stvari promijene nabolje, a sve kroz pametna rješenja, pametno je, i jedino ispravno, raditi na tome da se ona sprovedu u djelo.
Prema rezultatima studije Roland Berger GmbH, u kojoj su poređena pametna rješenja lokalnih zajednica s obzirom na izazove rastuće populacije, saobraćaja, zaštite klime u 153 svjetska grada, glavni grad Austrije je, zahvaljujući razrađenoj i zreloj „Strategiji pametnog grada“, lider tabele. Prvo mjesto pripalo mu je jer prati sveobuhvatnu strategiju i ima inovativna rješenja za mobilnost, okoliš, obrazovanje, zdravstvo, upravu, ali i standardizovan sistem praćenja svih Smart City projekata.
Jedna od kompanija koja je pružila, i još uvijek pruža značajan doprinos u razvoju Strategije i pronalaženju inovativnih rješenja za suočavanje sa raznolikim problemima je i Urban Innovation Vienna. U suradnji s donositeljima odluka iz oblasti politike, administracije, poslovanja i naučno-istraživačkog rada, uposleni razvijaju inovativne strategije za prevladavanje izazova na koje nailaze pri realizaciji Smart City projekata. U razgovoru sa Nikolausom Summerom, višim stručnjakom u oblasti Smart City, i zaposlenim u UIV-u, saznali smo kako je tekao put grada Beča ka vrhu tabele Roland Berger GmbH studije.
Tehnološke i socijalne inovacije
Priča počinje 2011. godine, kada je prvi put pokrenuta politička inicijativa tadašnjeg gradonačelnika za uspostavljanjem Strategije. Težišta strategije odnose se na zaštitu klime, digitalizaciju, uključivanje građana u procese odlučivanja te socijalnu inkluziju. Još prije pojave termina “pametni grad”, Beč je kotirao visoko u oblastima urbanog razvoja, stambene gradnje, transporta, zaštite okoliša, tako da je to bila dobra podloga. Vizija je bila da Beč značajno smanji količinu resursa koje troši, ali da uspije zadržati socijalnu koheziju i nastavi nuditi visok kvalitet života svim svojim stanovnicima. Okvirna strategija, čije je puno ispunjenje grad zacrtao do 2050., ima i svoje posredne ciljeve, koji bi trebali biti ispunjeni do 2030. godine. Summer ističe važnost ovih ciljeva koji, između ostalog, služe kao dobar parametar za praćenje napretka. Pored toga, važno je napomenuti i da se radi o dinamičkom procesu, tako da UIV, u suradnji sa ostalim partnerima, konstantno radi na izmjeni postojećih i razvoju novih ciljeva, ali i na prilagođavanju mjerodavnih parametara i cijelog sistema praćenja. Glavni cilj Strategije je ekološke prirode, a podrazumijeva smanjenje emisije CO2. Naravno, prioritetno je održavanje visokog standarda života za sve građane uz primjenu pametnih inovacija.
Neki od projekata su pametni semafori, koji rade na principu slanja podataka centralnom softveru o tome da li osoba namjerava preći cestu ili ne, na osnovu čega se reguliše saobraćaj u manje prometnim mjestima.
Kada je riječ o inovacijama, u UIV-u vjeruju da su tehnološke inovacije jako važne, moglo bi se reći i nužne za dalji razvoj društva i okoline, ali nisu jedine koje Strategija obuhvata. Da bi se postigli ciljevi, neophodne su i socijalne inovacije, koje u najvećem broju slučajeva podrazumijevaju pametnu organizaciju određenih društvenih skupina. Kao dobar primjer socijalne inovacije mogu se navesti stambena rješenja korištenja zajedničkih prostorija. Ukoliko želite osigurati stambeni prostor koji je u skladu sa velikim brojem kriterija, počev od estetskih i prostornih, pa sve do ekoloških, naići ćete na sukob ciljeva koji će rezultirati porastom cijena nekretnina u urbanim područjima. Iz tog razloga, samoorganizovane grupe ljudi dolaze do praktičnog i poprilično jednostavnog rješenja: planiraju svoje stambene jedinice tako što dijele određene sadržaje, npr. gostinjske sobe. U skladu sa potrebama svakog od stanara, soba se daje na korištenje gostu/gostima, a među sobom se dogovore kada, koliko dugo i kome je soba slobodna. Kao posljedica ovakvog tipa organizacije, javlja se značajan pad cijene nekretnine, s obzirom na to da ukoliko želite u okviru svog stambenog prostora uključiti sobu koja će biti korištena samo nekoliko puta godišnje, morali biste izdvojiti značajnu sumu novca. Kada tu sobu praktično dijelite sa drugim stanarima, prostor se pametno koristi, dolazi do velike novčane, ali i energetske uštede, što je u skladu sa ciljevima funkcionisanja pametnog domaćinstva. Pored gostinjskih soba, mogu se dijeliti i čajne kuhinje, bašte, vrtovi i sl.
Kada su u pitanju tehnološke inovacije, grad Beč već godinama u područjima energetike, gradnje, mobilnosti i infrastrukture razvija inovativna rješenja primjenjiva u svakodnevnim situacijama. Neki od projekata su pametni semafori, koji rade na principu slanja podataka centralnom softveru o tome da li osoba namjerava preći cestu ili ne, na osnovu čega se reguliše saobraćaj u manje prometnim mjestima. Dobar primjer tehnološke inovacije je i digitalizacija Strategije, kreiranjem digitalne agende Beča koja je dostupna svim građanima, preko koje se prati razvoj inovativnih ideja.
Maksimalna ušteda energije i prostora
Postoji još niz pametnih rješenja koja su bazirana na tehnološkim inovacijama, ali jedan od najvećih projekata tiče se pametne vrste izgradnje nove gradske četvrti Aspern, koja omogućava urbani život u kontaktu s prirodom, s manjim brojem automobila i maksimalnom uštedom energije i prostora. Aspern Smart City nalazi se u 22. distriktu Beča uz rijeku Dunav i planira udomiti i zaposliti 20.000 stanovnika do kraja sljedećeg desetljeća. U Aspern Seestadtu trenutno je zaposleno 3.000 ljudi, a živi oko 7.000 građana, uključujući studente. Cilj je od početka bio vrlo jednostavan: stvoriti dodatne smještajne i poslovne kapacitete, ali na održivi način koji garantuje višu kvalitetu života. Za ostvarenje ove ambiciozne priče postavljeni su i jasni ciljevi svakodnevnog života. Tako je ciljani model za transport stanovnika Asperna 40% putovanja javnim prevozom, drugih 40% biciklom ili pješke, a tek 20% motornim vozilima. Za izgradnju naselja korištene su pametne tehnologije gradnje, uz korištenje materijala koji garantuju energetsku efikasnost, a jedna od velikih inovacija je i reciklaža građevinskog materijala, koja je znatno smanjila troškove izgradnje.
Na kraju, zaključak se sam nameće. Primjena pametnih inovacija u svakodnevnom životu put je kojem trebaju težiti i ostali gradovi i zajednice, jer ukoliko želimo obezbijediti zdravo okruženje i visok životni standard za buduće generacije, morat ćemo se okrenuti ka pametnim rješenjima koja usaglašavaju tehnološke i socijalne zahtjeve čovječanstva.
Pojam smart city ili pametni grad obuhvata mnoge elemente koji pridonose poboljšanju životnog prostora, počevši od javnog gradskog prevoza do škola i javnih institucija. Težište svega leži na tehnološkim, ekonomskim i društvenim inovacijama.
Gracija 380, 1.11.2019.
