Pretplati se
Mi vjerujemo u ljude

GRACIJA U SJEDIŠTU H&M-a U STOCKHOLMU

Mi vjerujemo u ljude

Otvaranjem prodavnice u Banjaluci, popularni švedski modni lanac stiže i na tržište Bosne i Hercegovine. Bio je to povod da posjetimo sjedište H&M-a u Stockholmu te na licu mjesta vidimo kako funkcionira jedan od najvećih proizvođača odjeće na svijetu...

Napisala Alma Duraković
Snimci H&M

Prodavnice H&M nalaze se svuda: na Oxford Streetu u Londonu, bulevaru Haussmann u Parizu, Corsu Vittorio Emanuele u Milanu i Petoj aveniji u New Yorku. Ovaj švedski modni lanac, poznat po trendovskoj odjeći i povoljnim cijenama, otvorit će 21. marta prodavnicu i u Banjaluci, u šoping-centru Delta Planet. Tim povodom, bili smo pozvani u Stockholm, u sjedište H&M-a, kako bismo na licu mjesta saznali kako funkcionira jedan od najvećih proizvođača odjeće na svijetu.

U centru Stockholma, prodavnice H&M nalaze se na svakom koraku, a naši su nas domaćini, Håcan Andersson iz Odjela za pres i komunikacije i Danilo Drobnjak, voditelj marketinga i PR-a za Austriju, Adriatic regiju i Gruziju, odveli u jednu od najvećih u gradu. Tu nam je šef Odjela za ljudske resurse Stefan Zander govorio o obuci koju prolaze prodavači i menadžeri  prodavnica prije nego postanu dio H&M tima, uz naglasak da sve uposlenike, bez obzira na kojoj poziciji bili i koje poslove obavljali, povezuju i vode dva načela: “We Are One Team” (Mi smo jedan tim) i “We Believe In People” (Mi vjerujemo u ljude). Njihov koncept vrijednosti zasniva se na poštovanju svakog pojedinca i čvrstom vjerovanju u svakog zaposlenog. Njeguju se timski rad, jednostavnost, neposrednost, ljubaznost  te okruženje u kojem nema mjesta za predrasude. U to smo se uvjerili i u Glavnom uredu H&M-a, i u velikom fotografskom studiju, koje smo imali privilegiju obići.

Reciklaža i etičnost

H&M Studios je odjel u kojem nastaju fotografije za kataloge i online shopove. Tu pristiže na hiljade komada odjeće, koji se sortiraju, peglaju, kombiniraju i fotografišu. U studiju, koji zauzima jedan ogroman prostor, rade u timovima: mladi ljudi peglaju odjeću i na osnovu zadatog rasporeda slažu na štendere; odjeća potom ide do stilista i njihovih asistenata koji prave kombinacije i kreiraju određene lookove te prosljeđuju na fotografisanje. U pet studija, fotografi slikaju odjevne predmete bilo pojedinačno bilo na manekenima i manekenkama. Tu su i djeca manekeni, angažirana preko agencija i ozbiljno plaćena za svoj posao, koja na fotkanje dolaze obavezno u pratnji roditelja ili članova porodice, ali uz jedno pravilo: nema slatkiša. Naime, uposlenici H&M Studija pobornici su zdravog života, pa kao što za djecu koja dolaze na snimanje nema čokolada i bombona, tako ni na meniju njihove kantine nema jela s mesom. 

Na naše pitanje šta rade sa svom tom silnom odjećom nakon fotografisanja, Erika Berglund, zadužena za marketing u H&M Studiju, kaže da je daju u humanitarne svrhe ili na reciklažu. I upravo je održivost važan segment H&M-a. Prije devet godina su po prvi put lansirali modnu kolekciju napravljenu od održivih materijala, a 2013. predstavili projekat sakupljanja odjeće. Od tada, kupci su donijeli preko 60.000 tona starog tekstila u H&M prodavnice kako bi on ponovo bio upotrijebljen i recikliran. Na taj način sakupili su 17.771 tonu odjeće – što je ekvivalent 89 miliona majica. H&M bio je prvi brend koji je pokrenuo ovu inicijativu postavivši kutije odnosno kante za prikupljanje odjeće u prodavnicama širom svijeta. Prilika je to da kupci svojoj staroj odjeći daju novi život. Kada ubacite stari ili poderani komad odjeće u H&M-ovu kantu (koja se obično nalazi tik uz kasu), bit ćete nagrađeni vaučerom za kupovinu.  Recikliranje je jedan od mnogih načina na koji kompanija ispunjava ciljeve usmjerene ka održivoj budućnosti. A ciljevi su: 100 posto reciklirani ili materijali iz održivih izvora do 2030. godine i 100 posto pamuk iz održivih izvora do 2020. godine. Sve navedeno dovelo je do toga da H&M Grupacija bude proglašena jednom od najetičnijih kompanija na svijetu. 

Bijela soba

Možda najzanimljiviji bio je obilazak H&M Head Officea, glavnog ureda koji se nalazi u strogom centru Stockholma. Veliko bijelo zdanje vrvi od mahom mladih i kul ljudi, koji dolaze iz različitih sredina i zemalja. Tu se nalazi H&M-ov dizajnerski centar, poznat kao “White Room” – bijela soba, gdje se rađaju ideje, osmišljavaju stilovi i kreiraju trendovi. Na desetine dizajnera i konstruktora odjeće rade sa stotinama dobavljača i proizvodnim centrima širom svijeta kako bi kreirali i proizveli odjeću za 4.900 prodavnica. Timski rad na djelu. Sve pršti od dinamike i kreativnosti. Kreativci imaju i “sobu za razmišljanje”, prostoriju s bibliotekom koju čine svakojake knjige o dizajnu, modi, fotografiji, u kojima pronalaze inspiraciju. Zapravo, pronalaze je svuda: na sajmovima tekstila, u vintage odjeći, uličnoj i visokoj modi, na izložbama, u klubovima i barovima, na muzičkim festivalima, u trendovima iz 50-ih i 60-ih godina, kod američkih repera... Oni slušaju kupce i stvaraju kolekcije koje čine dobar balans između najnovijeg trenda i onih osnovnih stvari. Brend je u svojoj biti internacionalan, ali i veoma skandinavski po tome što je demokratičan i praktičan. 

I baš dok smo obilazili White Room, stigla je vijest o smrti Karla Lagerfelda. Tek koji sat ranije, H&M-ova modna dizajnerica Ann-Sofie Johansson, nekadašnja šefica dizajnerskog odjela, a od 2015. kreativna savjetnica brenda, govorila nam je o saradnjama s najvećim modnim kućama i kreatorima, a upravo je debitantska bila ona s Lagerfeldom. Bilo je to 2004. godine. “Ako sam ja prvi, pristajem”, rekao je Kaiser kad su ga upitali da li bi sarađivao na kolekciji. Modni svijet nemalo je bio iznenađen saradnjom H&M-a i Lagerfelda, koji su time htjeli pokazati da dizajn nije stvar cijene. Od tada, Stella McCartney, Roberto Cavalli, Comme des Garçon, Jimmy Choo, Lanvin, Versace, Alexander Wang, Balmain, Kenzo i Moschino, da pomenemo neke, svoj su dizajn učinili dostupnim ljubiteljima mode širom svijeta. I ne samo dizajneri: muzičke ikone poput Madonne bile su uključene u dizajnerske i promotivne procese. Nismo uspjeli saznati s kim je planirana naredna saradnja, osim da će biti iznenađujuća.

Kako je sve počelo

I tako, već 72 godine ovaj modni brend svijetu nudi modu i dizajn na jedan uzbudljiv i održiv način. Priča je započela 1946., kada je tridesetogodišnji švedski poduzetnik Erling Persson krenuo na putovanje po Americi, da bi u New Yorku, impresioniran prodavnicama s velikim prometom ljudi, došao na ideju o jednom drugačijem načinu prodaje ženske odjeće. Naredne godine otvara dućan u Västeråsu (izabrao je mali grad u slučaju da ne uspije) i naziva ga Hennes (“njeno” na švedskom), a logotip koji će uskoro postati slavan lično dizajnira. Prva prodavnica u Stockholmu otvorena je 1952., a dvije godine kasnije, nakon otvaranja druge radnje u švedskoj prijestolnici, popularnost već dostiže vrhunac.

Godine 1968. Persson kupuje prodavnicu opreme za lov i ribolov Mauritz Widforss, pa se ime mijenja u Hennes & Mauritz. Bio je to početak uvođenja muške i dječije odjeće, a 1973. počinje prodavati donje rublje. Godinu dana kasnije, prodavnice, kojih je sve više i više, rebrendiraju se i postaju poznate kao H&M, da bi osamdesetih došlo do globalne ekspanzije. Trideset pet godina nakon osnivanja, 1982., Erling Persson odlazi u penziju kako bi napravio mjesto za sina, Stefana Perssona, a od jula 2009. na čelu grupacije je Erlingov unuk – 44-godišnji Karl-Johan Persson, čije je bogatstvo, prema Forbesu, 2017. godine procijenjeno na 1,93 milijarde. 

Članica popularne grupe ABBA, Anni-Frid Lyngstad, bila je 1973. prvi “supermodel” fotografisan za H&M. Devedesetih, dotadašnje oglase u časopisima zamjenjuju bilbordi na ulicama, a izbor modela signalizira da H&M postaje pravi svjetski brend. Na reklamama se pojavlju kako vrhunske manekenke tako i poznati glumci i umjetnici – svi u odjeći iz H&M-a. Čuvenu božićnu kampanju za donje rublje lansiranu 1990. krasila je Elle Macpherson, a tokom devedesetih bile su angažirane: Cindy Crawford, Naomi Campbell, Claudia Schiffer, Christy Turlington i Linda Evangelista. Godine 2000. otvara se velika prodavnica na Petoj aveniji u New Yorku, što je bio početak osvajanja Amerike. Danas se H&M nalazi i u Aziji, Africi, Južnoj Americi, na Bliskom istoku i Australiji. Prisutan je, uključujući sada i našu zemlju, na 72 tržišta, ima 4.900 prodavnica i 161.000 zaposlenih. 

Grupacija H&M nastavlja rasti. Ekspanzija je dugotrajna i održava se strateški kroz različite brendove: H&M i H&M Home, COS, & Other Stories, Monki, Weekday, Cheap Monday, ARKET i Afound – koji postoji od prošle godine. U kompaniji kažu kako im je cilj doći do ljubitelja mode širom svijeta. Razvijaju se s fokusom na kvalitet i održivost na postojećim tržištima kao i u novim zemljama. Lani je H&M stigao i u Urugvaj i Ukrajinu, a nova tržišta u ovoj godini, pored Bosne i Hercegovine, jesu Bjelorusija i Tunis.