Kako se hranite radnim danima?

Pravilan način ishrane je od presudne važnosti za zdravlje bolesnih i zdravih osoba. Ishrana je značajno povezana s rizikom od nastanka hroničnih bolesti. Može se prevenirati veliki broj bolesti koje se javljaju u industrijski razvijenim zemljama, kao što su pretilost, poremećaji u ishrani, neke kardiovaskularne bolesti, neke vrste tumora, dijabetes, osteoporoza, poremećaji nastali usljed nedostatka joda, anemije – naročito one usljed nedostatka željeza, karijes, alergije i netolerancija određenih vrsta namirnica.

Fizički i mentalni razvoj

Od Drugog svjetskog rata do danas ishrana je obogaćena na nutricionističkom, ali i bitno modificirana na strukturalnom planu. I to varijacijama u konzumiranju pojedinih ili grupa namirnica. Posljednjih godina situacija je doživjela pozitivnu promjenu što se tiče unošenja jednostavnih šećera i masnoće, a pogoršana je po pitanju potrošnje ugljikohidrata i proteina. Generalno se više pazi na odnos zdravlje – ishrana, mada postoje različiti faktori koji neminovno utiču na kvalitet hrane (dodaci namirnicama, biološka i hemijska zatrovanost, genetičke modifikacije…), a samim tim i na ljudsko zdravlje. Unošenje nezdrave hrane uzrokuje razvoj infekcija izazvanih prisustvom mikroorganizama (Salmonella, C. perfringens, Yersinia enterocolitica, Campylobacter, Norwalk virus) u probavnom traktu, najviše kod djece, starijih i osoba oslabljenog imuniteta.
Ishrana je jedan od faktora koji najviše utiču na fizički i mentalni razvoj te produktivnost i, konačno, na ukupan razvoj ljudi i njihov život. Ovaj uticaj se manifestira u različitim oblicima, mogu se posmatrati akutni i hronični nedostaci obaveznih hranjivih sastojaka ili različiti tipovi njihove zatrovanosti. Ali kada su u pitanju razvijene zemlje, najvažnije je da je se radi o društvu s raširenom pojavom metaboličkih i degenerativnih bolesti kod kojih je ishrana važna jer je istovremeno i rizični i faktor zaštite.
Kod ovih bolesti teško je identificirati samo jedan odgovorni uzrok, jer se radi o čitavom kompleksu povezanosti genetike, ambijenta i načina života, unutar kojeg ishrana ima veoma važnu ulogu. Značajna evolucija na kvantitativnom i kvalitativnom planu od Drugog svjetskog rata do danas je evidentna, kada su u pitanju društveno-ekonomski status i odnos blagostanja na zdravlje ljudi. Ocjenjujući promjene na nivou energetskih makronutrijenata, primjetno je da kompleksan obrok, energetski gledano, već 60-ih počinje prevazilaziti preporučene vrijednosti. Zadnjih deset godina porasla je potrošnja povrća, voća, jaja, mesa, riže, ribe, maslinovog ulja, a manje se konzumiraju žitarice, suho voće, šećer, mlijeko i puter.
Na promjene prehrambenih navika, sem materijalnog stanja potrošača, utiče način na koji provodimo dan. Najčešće su pogreške u ishrani i ponašanju kod zaposlenih osoba ili onih koje na poslu uglavnom sjede, s ustaljenim dnevnim ritmom. Upravo je taj svakodnevni ritam, manje-više konstantan, glavni krivac nesvjesnih grešaka koje izazivaju različite smetnje i bolesti: hroničan zatvor, povišen holesterol, povišen krvni pritisak, dijabetes, arterioskleroza i smetnje cirkulacije.

Dijetetski režim i profesionalna aktivnost

Među najčešćim greškama su pretjeran unos kalorija, jednolični obroci, nepravilan raspored dnevnih obroka te neaktivnost i nakon radnog vremena. Često se dešava da tokom cijelog dana, radnog ili neradnog, jedemo pogrešno. Istraživanja su pokazala da pravilna ishrana pozitivno djeluje na koncentraciju, povećavajući na taj način produktivnost. To je veoma važno za svakog ko je zaposlen, jer većina ljudi ne obraća pažnju na povezanost ishrane i učinka na radnom mjestu. Kako bismo bolje razumjeli o čemu se radi, korisno je detaljno analizirati šta obično jedu zaposleni ljudi. Doručak je najčešće kafa popijena kod kuće i s nogu, zatim još jedna s kolegama po dolasku na posao, možda još jedna oko podne, jedan usputni sendvič i, samo ponekad, neki obrok koji bi se mogao nazvati ručkom. Ručak bi trebao biti najvažniji obrok zaposlenih, koji obično za vrijeme pauze od oko pola sata nabrzinu pojedu neki hiperkalorični obrok.
Pretjerana brzina kojom pojedemo ručak nakon dužeg vremena postaje odgovorna za otežano varenje (koje se odvija tokom preostalih sati provedenih na radnom mjestu) i u nekim slučajevima je uzrok dispepsije – hroničnog funkcionalnog poremećaja gornjeg probavnog trakta. Ručak koji se sastoji od mesa, priloga, voća ili slatkiša, uz gazirano piće ili još jednu kafu, preobilan je i pretjerano kaloričan. Bio bi savršen za osobu koja ne mora nastaviti s poslom, jer je jedan od efekata ovakvog obroka pospanost zbog otežane probave. Ako pretpostavimo da treba raditi do 17 sati, kako bismo se razbudili posegnut ćemo za još jednom kafom. To znači najmanje pet kafa dnevno, a više od dvije-tri šoljice dnevno može izazvati povišen krvni pritisak.
Pažljivo s kafom, ali i pićima koja sadrže kofein, kao što je koka-kola. Ne smijemo zaboraviti ni šećer uz svaku kafu: pet kašičica je oko 30 grama, što je oko 100 kalorija. Uz sladak sok ili čaj, sem rasta pritiska, znatno će se povećati i nivo šećera u krvi – a da još niste ni jeli.
Jednostavno je shvatiti kako jedna svakodnevna navika može negativno djelovati na zdravlje i koliko je važno pokloniti pažnju ishrani na radnom mjestu. Efekti neuravnotežene ishrane uočljivi su u konstantnom porastu nivoa holesterola i krvnog pritiska. Previše se konzumiraju zasićene masnoće (puter, margarin, bešamel), u namirnicama je previše aditiva i nedovoljno se krećemo. Jedan sat fizičke aktivnosti, dvaput sedmično, reducirat će umjereno povišen holesterol bez upotrebe lijekova. Ono što se obično povezuje sa sjedilačkim načinom života je reduciran unos vlakana, što za posljedicu ima hroničan zatvor i to najviše kod žena. Sve više se koriste laksativi, čija pretjerana i nekontrolirana upotreba može biti veoma štetna.