U punoj formi uz pomoć osam zdravih namirnica
15.02.2010. u 08:40 sati


Zdravlje

U punoj formi uz pomoć osam zdravih namirnica


Pravilna ishrana, bogata voćem, povrćem i zdravim namirnicama, ima velikog uticaja na fizičku formu. Neke namirnice veoma su važne za naš organizam i treba ih svakodnevno konzumirati. Zaslužne su za određene zaštitne i antiage uticaje: preveniraju pojavu tumora, kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze, te jačaju imunitet. Želite li “pucati od zdravlja”, sljedećih osam namirnica trebalo bi jesti svakog dana

ŠPINAT Potiče iz stare Perzije, a u Evropu je stigao u 11. vijeku. Odavno su poznata njegova terapeutska svojstva, korišten je protiv kašlja, stomačnih tegoba i kao laksativ. Danas znamo da je bogat kalcijem, magnezijem i folnom kiselinom, te da je posebno koristan u ishrani kod anemije i hronične slabosti zbog željeza kojeg sadrži. Izvrstan je izvor vitamina A, C i K. Bogat je omega 3 masnim kiselinama i supstancama koje reduciraju rizik od infarkta, kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze. Sem toga, špinat sadrži lutein, supstancu korisnu za sprječavanje fleka na koži uzrokovanih starošću. Porcija špinata dnevno, zelene salate ili kupusa trebala bi svakodnevno biti na vašoj trpezi. Kako špinat uvrstiti u redovnu ishranu? Izvrsne su salate od špinata, možete ga dodati u omlet ili staviti na pizzu.

JOGURT Nazivaju ga drevnom namirnicom sa sastojcima 21. vijeka, koja se zbog mnogobrojnih pozitivnih djelovanja na zdravlje smatra funkcionalnom hranom. Bogat je probioticima koji jačaju imunitet i bore se protiv malignih oboljenja, sadrži dosta kalcija i proteina. Ako postoji neka namirnica korisna za probavu, onda je to jogurt. Imate li problema sa zatvorom ili upalama sluznice želuca i crijeva, neka jogurt postane obavezan na vašem jelovniku. Dnevna količina od 2,5 dl jogurta između obroka veoma je korisna u slučajevima stomačnih tegoba izazvanih korištenjem laksativa. Ukoliko ste skeptični u efikasnost jogurta, na web-stranici www.aboutyogurt.com pronaći ćete mnoštvo korisnih informacija.

PARADAJZ Potiče iz Južne Amerike, a u Evropi ga prvi spominje botaničar Mattioli 1554. godine. Bogat je vitaminima C, B1 i E, te značajnim količinama mangana, bakra i željeza. Antioksidant likopen nalazimo u svježem i suhom paradajzu, a koristan je za smanjivanje rizika od bolesti prostate, pluća, kože, želuca, krvnih sudova. Osam manjih paradajza dnevno ili čaša soka od paradajza sadrže 22 grama likopena. Sok od paradajza snižava krvni pritisak, a pojačava izlučivanje probavnih i želučanih sokova, olakšavajući probavu. Preporučuje se u dijetama reumatičnih bolesnika, kao i kod gihta, srčanih i bolesti bubrega. Što je likopena više u paradajzu, to je intenzivnija njegova crvena boja, ukusniji je, a djeluje i protiv bora i kao zaštita od sunca. Likopen se ne uništava termičkom obradom, naprotiv – pojačava njegovu koncentriranost.

MRKVA Po prvi put se spominje prije 2.500 godina u pisanim dokumentima antičke Grčke. Veliki je izvor antioksidansa – karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvnih žila, astme, bronhitisa, reumatskih bolesti, reguliranju nivoa šećera u krvi, te poboljšavaju vid. Najpoznatiji karotenoid mrkve je betakaroten, koji se u organizmu transformira u vitamin A. Mrkva također sadrži posebna vlakna – kalcij pektat, koji smanjuju nivo holesterola u krvi. Korisna je i kao diuretik, a zbog antiseptičkog djelovanja pomaže kod liječenja infekcija. Treba pojesti barem jednu mrkvu dnevno, a kao zamjena mogu poslužiti mango i žute paprike.

BOROVNICE Potiču iz Sjeverne Amerike, a danas ih nalazimo u našim šumama i planinskim područjima. Njeni listovi koriste se protiv kašlja, želučanih tegoba, povraćanja i dijabetesa. Plodovi su odličan izvor vitamina A i C (nešto manje B), folne kiseline, bioflavonoida, kalija, kalcija i željeza. Visoki postotak vlakana djeluje na kvalitetnu probavu i jačanje krvnih sudova. Štite vid, umiruju crvenilo kože, stimuliraju perifernu cirkulaciju. Ukusna i zdrava namirnica idealna je kao međuobrok, a slična svojstva imaju šljive, jagode i crno grožđe.

CRNI GRAH Rijetko ga nalazimo na našim prostorima, te ga možemo zamijeniti zelenim bobom i sočivom. Sadrži mnogobrojne antioksidanse, malo kalorija i nema zasićenih masnih kiselina. Odličan za zdravlje srca i poboljšavanje moždane funkcije. Dodaje se jelima s tjesteninom i rižom, a veoma je ukusan s čilijem.

ORASI Postoji 21 vrsta oraha, a oni koje možemo kupiti kod nas potiču od perzijskog oraha, jedine vrste s velikim plodom i tankom ljuskom. Sadrže više omega 3 masnih kiselina od lososa, više antiupalnih polifenola od crvenog vina i više proteina od piletine. Lišće oraha sadrži vitamine A i B, ulja i tanine, te je izuzetno korisno pripremljeno kao čaj za reguliranje probave, stimuliranje rada jetre i detoksikaciju organizma. Orasi su izvrsna užina, a potrebno je pojesti sedam svakog dana. Bademi, pistacije i lješnici savršena su zamjena.

ZOB
Žitarica koja se od davnina koristi zbog svojih ljekovitih svojstava zahvaljujući vlaknima topivim u vodi. Vlakna djeluju preventivno na bolesti srca i krvnih sudova, snižavaju holesterol i djeluju na apsorpciju žučnih kiselina, utiču na funkciju inzulina i hormone štitne žlijezde, te prirodno reguliraju nivo šećera u krvi. Zob je jedina žitarica koja ima više bjelančevina, a manje ugljikohidrata. Bogata je aminokiselinama, vitaminima i mineralima. Preporučuje se pretilim, alergičnim i osobama koje se lako razbole. Na tržištu se mogu naći različiti proizvodi od zobi, ali i oni kojima je dodata zob. Čaj od zobi možete piti u svakoj prilici, a posebno ako imate povišen holesterol i ako ste dijabetičar. Idealan doručak je zdjelica zobenih pahuljica s mlijekom ili jogurtom, hranjiv i pun vitamina A, B, E i K, te minerala: kalcija, magnezija, fosfora.

 

(Gracija 100)