Pretplati se
Kako izbjeći i liječiti prehladu, gripu i grlobolju

Zdravlje

Kako izbjeći i liječiti prehladu, gripu i grlobolju

Ako se sa jedne strane dolazak hladnog godišnjeg doba prihvata kao neizbježno, sa druge ga često mnogi očekuju sa strahom zbog bolesti koje sa sobom donosi

Koje su to tipično zimske bolesti, kako se manifestiraju, kako liječe uz pomoć tradicionalne ili “prirodne” medicine i kako ih je moguće efikasno prevenirati?

PREHLADA Uzročnik obične prehlade je jedan virus, tačnije mikroskopska klica (rinovirus), izuzetno zarazan. Prvi simptomi prehlade su nazalna suhoća, zatim učestalo kihanje i povremeni osjećaj udisaja hladnog zraka. Slijede: opća slabost, u nekim slučajevima niska temperatura, glavobolja, začepljen nos, umor, a na kraju počinje faza koju svaka osoba definira kao prehladu – “nos koji curi” (rinorea). Sekret je svijetao i proziran, oči crvene i potpuno je onemogućeno disanje kroz nos. Rinorea obično traje od dva do pet dana i bolest biva savladana zahvaljujući vlastitom imunitetu. Iako protiv prehlade ne postoji specifično liječenje, tradicionalna medicina preporučuje, naročito u početnoj fazi (kihanje i nazalna suhoća), upotrebu acetilsalicilne kiseline (ili njenim derivatima) kako bi se ublažila upala sluznice nosa i ograničavanje upotrebe različitih nazalnih sprejeva, koji trenutno olakšavaju stanje, ali mogu povećati arterijski pritisak. Komplikacije prehlade mogu biti sinusitis, često pojavljivanje koje može preći u hroničnu prehladu, alergijski rinitis u proljeće i kod dojenčadi (zbog gutanja nazalnog sekreta) srećom rijetka pojava gastroenteritisa.

GRIPA se pojavljuje redovno svake godine, uprkos vakcinaciji. Za razliku od ostalih, virus gripe je sposoban na periodična modificiranja, “varajući” na taj način odbrambene snage organizma, tačnije – antitijela formirana tokom prethodnih zaraza ili nakon vakcine. Zaraza se prenosi preko sitnih čestica pljuvačke prilikom kašljanja, kihanja ili pričanja. Biti zaražen ne znači i obavezno se razboliti, iako je virus veoma jak, ljudsko tijelo ga često uspijeva oslabiti i savladati i bez pojave simptoma bolesti.

Gripa se, uglavnom, manifestira u slučajevima kada je organizam oslabljen, bilo fizički ili psihički, zbog čega imunitet slabi i ne može efikasno zaustaviti razvoj virusa u organizmu. Nakon inkubacije koja može trajati jedan do tri dana, povećava se tjelesna temperatura (38-39), javljaju se drhtavica, glavobolja, gubitak apetita, zatvor ili, kod djece, proljev, bolovi u stomaku i mišićima, osjećaj pretučenosti, nesanica i umor. Ta faza traje dva do tri dana, nakon čega se mogu pojaviti kašalj, grlobolja i bolovi u grudima. Bolest traje oko sedam dana, da bi spontano nestala bez pomoći ikakvih lijekova.

Treba, svakako, napomenuti da su antibiotici apsolutno neučinkoviti protiv gripe, jer nemaju nikakvog efekta na viruse, a minimalna je i pomoć acetilsalicilne kiseline i njenih derivata. Najbolji način liječenja je odmaranje, kako bi se organizmu dala mogućnost da vlastite snage upotrijebi u borbi protiv virusa. Hrana treba biti lagana, uglavnom tečna i bogata prirodnim vitaminima, a potrebno je uzimati i dodatne količine vitamina C. Vakcina se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnoj skupini, a to su djeca, starije osobe i hronični bolesnici, kod kojih postoji opasnost od razvoja upale pluća ili bronhija. Vakcinu je potrebno ponoviti svake godine.

GRLOBOLJA Pod tim terminom se misli na upalu cijelog grla, ustvari, treba razlikovati dva tipa: laringitis i faringitis (ili faringotonzilitis).  

Laringitis je upala dijela grla kojim prolazi zrak koji udišemo i gdje su smještene glasnice. Veoma je čest i uobičajen u zimskom periodu i uzrokovan je hladnoćom, dimom, prašinom, naprezanjem glasnica, čestim prehladama i sinusitisima. Simptomi su promuklost, osjećaj žarenja u grlu, prvo suh, zatim produktivan kašalj. Terapija se uglavnom sastoji od mlakih obloga, izbjegavanja naprezanja glasa, hladne hrane, a u nekim slučajevima je potrebno uzimati kortizonske i antihistaminske preparate.

Faringitis je upala koja pogađa onaj dio grla neposredno iza usne šupljine, gdje su smješteni krajnici. Krajnici su izrasline limfoidnog tkiva, smješteni sa svake strane stražnjeg gornjeg dijela ždrijela, iza jezika. Njihova uloga je veoma važna, oni su svojevrstan “filter” koji štiti organizam od štetnih bakterija ili virusa. Njihova upala je veoma česta u školskom uzrastu djece, mada nije rijetka ni kod odraslih osoba, pogotovo u hladnijem periodu ako je organizam oslabljen čestim prehladama ili gripom. Simptomi upale krajnika su osjećaj žarenja, crveno i bolno grlo, teškoće pri gutanju, nedostatak apetita, temperatura (kod djece mnogo viša), vrat bolan na dodir usljed uvećanja limfnih žlijezda. Liječenje se sprovodi upotrebom antibiotika. Kada često dolazi do upale krajnika, mogu postati uzročnici opasnijih infekcija i bolesti, te treba pribjeći njihovom hirurškom odstranjivanju.

BRONHITIS Nedostatak vlage u zatvorenom prostoru, oslabljen imunitet, česte ili zanemarene prehlade, pušenje, zagađen zrak… Mnogo je eventualnih uzroka koji mogu oslabiti prirodnu odbranu dišnih puteva od bakterija i virusa, koji se, kada prođu grlo, mogu ugnijezditi u bronhijalnom tkivu (u kanalima kojim prolazi zrak prije nego stigne u pluća) i dovesti do bronhitisa. Bolest karakterizira, prije svega, kašalj koji može biti snažan, produktivan, uz bolove u grudima i osjećaj da loše ili nedovoljno dišemo, i temperatura koja ne mora biti visoka. Potrebno je mirovanje, liječenje antiobioticima uz uzimanje što više tekućine i sredstava koja olakšavaju iskašljavanje. Kašalj je, ustvari, mehanizam pomoću kojeg bronhije nastoje izbaciti štetni sekret. Voditi računa o dovoljnoj koncentraciji vlage u zraku.


  1. Kvalitet odjeće stvara osjećaj toplote, nosite tkanine koje tijelu omogućavaju da zadrži vlastitu toplotu: uz tijelo pamučne i svilene, a preko vunene. Izbjegavajte preusku odjeću jer je cirkulacija tokom hladnijeg perioda usporena, nemojte je još više usporavati odjećom. Zaštitite se od vjetra vunenim šalovima i kapama. Najpodesnija je slojevita odjeća, koje se možete “osloboditi” ulaskom zagrijane prostorije.
  1. Jedite što više artičoka, prase i luka koji “čiste” organizam od štetnih materija; suho voće, kestenje i krompir, jer djeluju energetski i tonificarajuće; agrume, brokule, kupus, špinat, jer su bogati vodom, vlaknima, vitaminima i mineralima. Ali, pažljivo, ne pretjerujte sa kalorijama, s obzirom da se zimi manje krećete. Osobe sa osjetljivim grlom i disajnim organima trebaju jesti što više bijelog i crnog luka, zbog njihovog snažnog dezinficirajućeg djelovanja. Korisne su i ljute paprike jer nas snabdijevaju energijom i toplotom. Protiv prehlade djeluje i sok od luka: izmiksajte manju glavicu crnog luka sa jednim česnom bijelog: djeluje kao diuretik i antireumatik, a na disajne puteve kao antiseptik.
  1. Vitamin C, iznad svega, štiti od obične prehlade. Preporučuje se njegovo svakodnevno unošenje. Dokazano je, također, da vitamin A stimulira imunitet i efikasno djeluje protiv virusnih infekcija.
  1. Zimi se kupajte u kadi, dodajte vodi za kupanje biljke korisne za disajne puteve, kao što su lavanda, timijan, eukaliptus i bor. 
  1. Izuzetno je važno povremeno izračiti prostorije u kojim boravimo i ne grijati ih pretjerano, jer toplota zraka veća od 20 stepeni pogoduje razvoju i olakšava prenošenje bakterija i virusa. Također je bitan i postotak vlage u prostorijama.
  1. Kada imate temperaturu ostanite u kući, odmarajte se i ne žurite sa uzimanjem lijekova. Popijte što topliji čaj i pokrijte se toplim pokrivačem. Znojenjem ćete smanjiti temperaturu. Možda je u pitanju samo lakša prehlada, pomoći će vam sok od cijeđene narandže i topla pileća supa.
  1. Tokom cijele zime, a ne samo kada ste prehlađeni ili bolesni, nemojte zaboraviti na važnost dobrog sna i odmora. Za vrijeme noćnog, dubokog sna bivaju oslobođene snažne imunostimulirajuće supstance.
  1. Kako biste grlo zaštitili, svakodnevno uzimajte propolis, a već upaljenom grlu pomozite ispirajući ga čajem od šljeza ili kadulje.