Pretplati se
Obrazovanje za novo vrijeme

MEĐUNARODNO ISTRAŽIVANJE PISA

Obrazovanje za novo vrijeme

Bosna i Hercegovina je po prvi put učestvovala u istraživanju PISA 2018. godine, te s nestrpljenjem očekuje rezultate koji će biti objavljeni 3. decembra 2019. u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovo istraživanje nije takmičenje između zemalja, uspješne države koriste ga radi poboljšanja obrazovnog sistema na kome se temelji i ekonomski razvoj

Napisala Živana Jovančić
Snimio Almir Panjeta

Međunarodni program za procjenu učeničkih postignuća PISA 2018. (Programme for International Student Assessment), obuhvata najveće svjetsko istraživanje 15-godišnjaka u tri oblasti: čitalačka pismenost, matematička pismenost i pismenost iz prirodnih nauka. Međunarodno istraživanje PISA mjeri funkcionalno znanje – sposobnost mladih za rješavanje problema i njihovu primjenu u više različitih oblasti, to je naučno obrazovanje koje se može primijeniti na realne situacije, koje će uistinu koristiti u životu. Mnogi od nas, zapravo, nikada nisu čuli za istraživanje PISA, koje je, ovog puta, provedeno u 79 zemalja. Zašto je važno? Zašto ga pominjemo u ovom trenutku? Zato što od 2018. godine u istraživanju PISA učestvuje Bosna i Hercegovina. U našoj zemlji ovo istraživanje provodi Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO), u suradnji s nadležnim ministarstvima i međunarodnim partnerima. Mnoštvo relevantnih činjenica na ovu temu saznali smo na radionici koju je organizirao UNICEF BiH na Jahorini, a istakla ih je i u razgovoru za naš magazin Žaneta Džumhur, koordinatorica i glavna analitičarka PISA-e, pri APOSO-u . 


Žaneta Džumhur, koordinatorica i glavna analitičarka PISA-e, pri APOSO-u: “Očekujemo da će PISA-ini rezultati za BiH dati informacije o tome kako da kreiramo obrazovni sistem i obrazovne politike ubuduće, jer to je smisao programa”

“Bosna i Hercegovina je u PISA istraživanju prvi put učestvovala 2018. zajedno, dok su ostale zapadnog Balkana u istraživanju odranije. Provedeno je u 236 škola u BiH, osnovnih i srednjih, u njemu je učestvovalo 6.480 učenika, odnosno 15-godišnjaka. Obuhvatili smo sve programe, kako gimnazijske tako i srednjih stručnih škola, a testovi koje učenici dobijaju su različito konstruisani, nema istih testova, učenici ne mogu unaprijed saznati koje će kombinacije, odnosno oblasti rješavati. Učenik ima svoj kompjuter, svoju šifru pod kojom preuzima svoj test, knjižicu, odnosno, buklet koji mu pripada.” Također, ne postoji mogućnost za međusobno pomaganja učenika, za prepisivanja iz tuđeg testa; sve što se radi nalazi se na stikovima i ima veliku zaštitu kod unosa u zbirnu bazu podataka.

“Upravo zato ističem da je validnost testa veoma visoka”, kaže Žaneta Džumhur. “Kompletna kontrola procesa obavlja se na dva nivoa: na državnom i na međunarodnom. Ne slučajno. PISA je u svim zemljama veoma važan indikator u obrazovnom stanju. Što imate bolje obrazovanje i 15-godišnjake koji izlaze sa znanjem neophodnim za ekonomski progres, to imate bolje šanse da se zemlja razvija u smjeru koji osigurava ekonomski progres.” 

PISA i zemlje svijeta

Osim o znanju i vještinama učenika, PISA prikuplja podatke o individualnim, školskim i sistemskim faktorima koji utiču na postignuća učenika i pruža indikatore trenda. PISA pokazuje u kolikoj su mjeri učenici, nakon završenog obaveznog obrazovanja, pripremljeni za nastavak školovanja, za uključivanje u proces rada i aktivno učešće u u društvu. 

Na pitanje zašto je važno da imamo povjerenje u PISA-ine rezultate, Žaneta Džumhur odgovara: “Zato što su oni utemeljeni na naučnim postulatima, a budući da na tome radi veliki broj stručnjaka iz cijelog svijeta, po visokim PISA-inim standardima i procedurama, smatramo da ne postoji razlog da sumnjamo u njih.” 

Inače, istraživanje PISA-e obavlja se svake treće godine, a 2018. predstavlja sedmi ciklus do sada. Uspješne države, koje su ranije učestvovale u istraživanju, na osnovu dobivenih rezultata kreiraju naprednije i bolje obrazovne sisteme, kreiraju budućnost i svoje reformske programe zasnivaju na rezultatima PISA-e, ističe Žaneta Džumhur i navodi konkretne primjere. “Njemačka je doživjela neprijatno iznenađenje zbog izrazite prosječnosti rezultata u prvoj PISA godini 2000. Cjelokupna njemačka obrazovna javnost se nakon toga okupila, pokušala je da različitim mjerama postigne bolje rezultate u narednim ciklusima i to se desilo. Poljska je cjelokupnu obrazovnu reformu kreirala na PISA-inim rezultatima: Ranije je imala prosječne rezultate, ali nakon reforme mnogo bolje. Estonija je puno uradila na integraciji rezultata u kreiranju obrazovne politike i stalno napreduje, tako i Slovenija, a Nizozemska također koristi podatke međunarodnih istraživanja.” 

“PISA je u svim zemljama veoma važan indikator u obrazovnom stanju. Što imate bolje obrazovanje i 15-godišnjake koji izlaze sa znanjem neophodnim za ekonomski progres, to imate bolje šanse da se zemlja razvija u smjeru koji osigurava ekonomski progres”
Inače, rezultati PISA-inih istraživanja koriste državi da poboljša vlastiti obrazovni sistem, ali ne samo to. Dobro obrazovanje je temelj ekonomskog razvoja. Praksa je pokazala da PISA-ino istraživanje obuhvata 90 posto svjetske ekonomije i predstavlja jedan od pokazatelja za ekonomski razvoj. “Sve države, gotovo bez izuzetka, mnogo ulažu u ove rezultate, oslanjaju se na njih da bi u narednih 20 ili 25 godina mogli očekivati ekonomski napredak. Naša zemlja mora biti svjesna toga. Velikim državama je stalo da BiH uđe u PISA program, kao i nama samima da bismo mogli provjeriti gdje smo, koliko možemo odgovoriti zahtjevima novog vremena. Ako poboljšanja mogu biti vidljiva u narednim ciklusima PISA-e, sasvim je izvjesno da naša zemlja može postati privlačna za svjetski poslovni svijet.”

Istraživanje PISA u BiH provodi Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) u saradnji sa nadležnim ministarstvima obrazovanja, te uz podršku partnera, a to su: Ambasada SAD-a u BiH, UNICEF, Ambasada Kraljevine Norveške u BiH, Evropska unija, Misija OESS-a u BiH, Save the children i Fond otvoreno društvo. Istraživanje PISA na međunarodnom nivou provodi Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). 

Objavljivanje PISA-inih rezultata za BiH zakazano je za 3. decembar 2019. u Sarajevu, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Šira javnost smatra da je to jedinstvena prilika da obrazovne vlasti u BiH dobiju objektivne, međunarodno mjerljive pokazatelje, te na osnovu njih unaprijede obrazovne politike i doprinesu kvalitetu odgojno-obrazovnog rada. Jer, progresivni svijet današnjice poručuje da je kvalitetno obrazovanje jedan od globalnih ciljeva održivog razvoja do 2030. godine.

Gracija 382, 29.11.2019.