Pretplati se
Žene više brinu o zdravlju od muškaraca

VAŽNOST PREVENCIJE

Žene više brinu o zdravlju od muškaraca

Prevencija je veoma važna kako bi se na vrijeme otkrile bolesti, započelo liječenje, spriječile komplikacije. Zašto se žene češće odlučuju na preventivne, ali i svake druge zdravstvene preglede, te zašto muškarci imaju manje izraženu svijest o važnosti praćenja vlastitog zdravstvenog stanja?

Napisala Mersiha Drinjaković
Snimila Senka Ćatić/Spektroom

Koliko puta smo samo pomislili “da sam barem ranije otišla ili otišao da se pregledam”? Preventiva je pola zdravlja i to nam stalno govore i ljekari, a većina nas na pregled ide tek kad nas nešto zaboli. Prema podacima iz prošle godine, prosječna starost umrlih osoba je 73,4 godine: žene u prosjeku umiru sa 76, a muškarci sa 70 godina života. Istovremeno, prema analizi Agencije za statistiku BiH, procijenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za stanovništvo BiH iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godine za žene). Zašto žene žive duže? Osim ako ne odgovorite kao iz onog vica “jer im Bog pokloni vrijeme koje potroše na parkiranje automobila”, objašnjenje možda leži u činjenici da su žene posvećenije svom zdravlju, prevenciji posebno. 

Naime, od Dženane Gušić, voditeljice laboratorija Prolab Centar u Sarajevu, dobili smo i statističke podatke o tome koliko je pacijenata odnosno pacijentkinja prošlo neku vrstu laboratorijske obrade, kako u  Centru, tako i u njihovoj laboratoriji na Stupu. Prolab Sarajevo je lanac privatnih medicinsko-biohemijskih laboratorija u Sarajevu u kojima se obavljaju analize iz područja biohemije, hematologije, koagulacije i imunohemije, te analize DNK.  Uglavnom, podaci o broju pacijenata (koji obuhvataju sljedeće periode: Stup od 2018. do polovine 2019., a Centar od 21. 12. 2017. do kraja juna 2019.) su sljedeći: ukupan broj pacijenata koji je radio neke laboratorijske nalaze u Prolabu Stup je 105.225 osoba, od čega je žena 72.633, a muškaraca 32.592 (više od 70 posto žene, odnosno manje od 30 posto muškarci). “Što se tiče Prolaba Centar, tu je laboratorijski obrađeno 78.718 pacijenata, od čega 22.970 muškaraca, a 55.748 žena (omjer je 60 naprema 40 u korist žena)”, kaže Dženana Gušić. 

Vlastita percepcija

Pronašli smo i sljedeće zanimljive podatke koji bacaju novo svjetlo na ovakav odnos snaga kad je zdravlje u pitanju. Naime, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u publikaciji pod nazivom “Žene i muškarci u BiH”, izdatoj 2018. godine, bavi se i zdravstvom pa se tako u dijelu pod naslovom “Stanovništvo prema vlastitom mišljenju o zdravlju u 2015.” navode sljedeći podaci: “Skoro 3/4 stanovništva misli da ima veoma dobro ili dobro zdravlje, od čega su više od 75% muškarci i oko 67% žene. Žene u većem procentu od muškaraca imaju percepciju o prosječnom, lošem ili veoma lošem vlastitom zdravlju.”

Nije BiH usamljen slučaj kad je odnos prema zdravlju žena i muškaraca u pitanju. Prije desetak godina u Velikoj Britaniji su istraživači analizirali podatke o povezanosti subjektivnog mišljenja o vlastitom zdravlju ispitanika u dobi između 35 i 74 godine i izgleda za smrt u sljedećih pet godina. Pokazalo se kako žene češće izjavljuju da su lošijeg zdravlja nego muškarci, ali uprkos tome imaju manje izglede za smrtni ishod. Naučnici su zaključili kako muškarci imaju manje izraženu svijest o važnosti praćenja vlastitog zdravstvenog stanja i pravovremenog odlaska ljekaru. Posljedica je i kasnije otkrivanje bolesti poput dijabetesa ili karcinoma kod muškaraca.

Psihologinja i psihoterapeutkinja Đana Lončarica, koja djeluje i u savjetodavnoj agenciji Kontakt Homini, koja okuplja tim psihoterapeuta i saradnika specijalista različitih profila, kaže kako obraćanje za pomoć kad je mentalno zdravlje u pitanju također statistički govori u korist žena. “Žene se češće obraćaju za psihološku, ali i psihoterapijsku pomoć. To možemo objasniti time što žene više razgovaraju, razmišljaju više o svojim psihološkim stanjima.”

Usto, Lončarica napominje i kako socijalizacija dječaka i djevojčica već u ranoj fazi je različita. “Dječaci se uče da budu hrabri, bez obzira na sve, da ne pokazuju emocije, dok su djevojčice više usmjerene na to da prepoznaju emocije, da podijele ono što osjećaju s drugima, ali i da primijete nečiju emociju. Međutim, u posljednje vrijeme se i to mijenja, pa se muškarci češće obraćaju za pomoć. Istina, žene su zaista te koje, ako imaju problem u porodici, partnerskim odnosima ili sa djecom, prije će se obratiti nego njihovi partneri. Muškarci nekad misle da je to nekad pretjerivanje i da stanje nije ozbiljno kako se misli. Istina je negdje na sredini – nije dobro praviti dramu od svega što se dešava, ali isto tako je dobro biti senzibilan i primijetiti probleme na vrijeme jer njihovo rješavanje može donijeti znatno olakšanje, kako pojedincima tako i porodici.”

Psihologinja Lončarica napominje da su situacije u kojima se neko češće obraća za pomoć, bilo zbog mentalnog ili fizičkog zdravlja, ponekad i stvar iskustva. “Recimo, muškarac koji ima iskustvo da je obraćanje za pomoć dovelo do rješenja uvijek će prije posegnuti za takvim korakom nego onaj koji nema to iskustvo.”

Svjedočimo i činjenici da su žene češće u fokusu raznih kampanja svjesnosti prevencije negoli muškarci. Lončarica kaže kako i kampanje o prevenciji trebaju biti mudro napravljene. “Kad ljude previše zastrašimo ili preplavimo zastrašujućim informacijama, dobit ćemo češće povlačenje. Bitno je pozitivno ohrabrenje, isticanje prednosti preventivnih pregleda, što će dati bolji rezultat od neke vrste pritiska kojima će biti izloženi. To je kao i sa svim ostalim stvarima u životu, svi smo različiti, a uvažiti nečiji stav znači i omogućiti mu da taj stav izmijeni.”

Rizični faktori

Preventivni pregledi se primjenjuju kako bi se na vrijeme otkrili rizični faktori ili već postojeće bolesti koje ugrožavaju zdravlje i mogu dovesti do trajnih posljedica. Evo, naprimjer, povišeni šećer u krvi koji se nije uočio na vrijeme dovodi do nepopravljivih oštećenja na malim, a kasnije i velikim krvnim žilama, čime se mogu, uzročno-posljedično, oštetiti vitalni organi kao što su srce, mozak, oči, bubrezi i periferne arterije nogu kao i periferni živci. Takva oštećenja su ireverzibilna i nepopravljiva. 

Potom, visoke vrijednosti masnoće u krvi, posebno kod pušača, predisponirajući su faktor za nastanak oštećenja na krvnim žilama. Za laboratorijsko mjerenje koncentracije hormona štitnjače u krvi nije potrebna nikakva posebna priprema, a ova žlijezda je jedan od najvažnijih saveznika o normalnom funkcionisanju organizma. Posvetite joj dužnu pažnju, posebno kad znate podatke na globalnom nivou: svaka treća žena ima čvor u štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Važno je napomenuti da prevencija igra važnu ulogu u ranom otkrivanju raka prostate kod muškaraca.

Usto, povišena mokraćna kiselina može umanjiti kvalitet života oboljelih. Višak mokraćne kiseline u krvi taloži se u bubrezima stvarajući organske bubrežne kamence i u zglobovima stvarajući naslage koje dovode do uričnog artritisa i povremeno jako bolnih zglobova koji mogu bitno umanjiti kvalitetu života oboljelih. Sve ove stvari mogu se utvrditi pretragama krvi i urina, kao i navesti vašeg doktora da vas uputi na dodatne pretrage. A što prije, to bolje.  Prevencija je, ponovit ćemo, jako važna kako bi se na vrijeme otkrile bolesti, započelo liječenje, spriječile komplikacije. Zdravlje vam uvijek i svuda mora biti na prvom mjestu, a pravovremena reakcija na neki poremećaj u organizmu često označava razliku između fatalnog ishoda i izlječenja. 

I pritom, treba imati na umu da sve ovisi o vašoj volji da sami odlučite djelovati. Ako osjetite ili uočite neku zdravstvenu poteškoću, reagujte odmah. Ili još bolje: i ako nemate nikakvih poteškoća, preventivno uradite pregled i preduprijedite eventualne zdravstvene poteškoće. Dženana Gušić iz Prolaba zaključuje: “Uočili smo još neke pokazatelje – 50 posto pacijenata nam dolazi preventive radi, a 50 posto jer su dobili uputu od ljekara, odnosno jer imaju neki zdravstveni problem.”

Gracija 373, 26.7.2019.