Pretplati se
Uspješna Bosanka iz Stockholma

JASENKA HOT

Uspješna Bosanka iz Stockholma

Jasenka Hot je jedan od vodećih eksperata za izgradnu pasivnih i niskoenergetskih objekata u Švedskoj. Nalazi se na čelu brojnog tima stručnjaka koji postavlja stroge kriterije za gradnju u skladu sa zahtjevima ekološki visokoosviještenog društva...

Napisao Senad Pećanin

Među brojnom bosanskohercegovačkom dijasporom postoji široko rasprostranjeno uvjerenje da “pretjerani” interes za Bosnu i Hercegovinu – praćenje vijesti, česti odlasci u domovinu,  održavanje prisnih kontakata sa zemljacima – ometaju uspješnu integraciju u sredine u koje je većina došla tokom ili neposredno nakon ovdašnjeg rata. No, uspješna inžinjerka mašinstva Jasenka Hot (rođena Abaza, za prijatelje Jasna) dokaz je da ova tvrdnja i ne mora biti tačna: Sarajka a Štokholmljanka, Bosanka a Šveđanka, ostvarila je vrhunsku profesionalnu karijeru kombinirajući ovdašnju neposrednost sa švedskom suzdržanošću, te sarajevsko obrazovanje sa nemilosrdnim zahtjevima zapadnog tržišta.


Briljantan đak i student

Pasivne kuće predstavljaju standard energetske efikasnosti u novoizgrađenim objektima – ne samo stambenim – koji smanjuje njihov negativni uticaj na okoliš (ovo, naravno, u Švedskoj, ne kod nas). Taj standard za posljedicu ima znatno smanjenje količine energije potrebne za grijanje ili hlađenje objekata. Švedska je jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu kada su zaštita prirode i ekološka svijest u pitanju, a Stockholm je po mnogim parametrima jedan od vodećih gradova u Evropi kada je riječ o energetskoj efikasnosti. E, Jasenka Hot je jedan od vodećih eksperata za izgradnju pasivnih i niskoenergetskih objekata u Švedskoj. Nalazi se na čelu brojnog tima stručnjaka koji postavlja stroge kriterije za gradnju u skladu sa zahtjevima ekološki visokoosviještenog društva.
U razgovoru za Graciju Jasenka Hot objašnjava da se nijednog trenutka nije osjetila inferiornom među kolegama kada je u pitanju obrazovanje koje je stekla na sarajevskom Mašinskom fakultetu neposredno prije rata. “Na nagovor profesora iz srednje škole, polagala sam prijemni na Mašinstvu nakon završenog trećeg razreda”, objašnjava skromno, ne želeći da detaljnije govori o činjenici da je bila ne samo briljantan đak već i student. “Na desetine naših ljudi u Švedskoj su izuzetno uspješni u različitim oblastima, uspjeli su napraviti zavidne karijere i po najvišim svjetskim kriterijima”, objašnjava gospođa Hot. Naglašava i da je veliku podršku u karijeri imala i od svog supruga Amera, koji je jedan od najcjenjenijih stomatologa u Stockholmu, sa prestižnom međunarodnom karijerom. Zanimljivo je da je i Jasenkina sestra Dženita Abaza izuzetno upješna, i to u švedskoj politici – već više godina je gradonačelnica Kalmara, nekadašnjeg skandinavskog kraljevskog grada na Baltičkom moru.

Visok radni moral

Jasenka kaže da nije imala problema sa uklapanjem u radni kolektiv: “Radni moral Šveđana je vrlo visok, imaju disciplinu i poštuju zadatke i odgovornost koju nose, sistem je sređen i to daje rezultate. Lojalni su firmi u kojoj rade i svojoj državi, većina je takvih. Naši ljudi u Švedskoj su vrlo cijenjeni i dobri radnici. Ne mogu tvrditi da su nas to oni naučili, ponijeli smo mi to sa sobom, iz svojih kuća. Ono što bih izdvojila jeste da su izuzetno skromni, nema tu jakog ega, a još manje hijerarhije: šefovi i radnici – nema razlike u kancelarijama, povlasticama i slično. Način na koji razgovaram sa svojim šefovima ne razlikuje se od načina na koji razgovaram sa najmlađim kolegama. I nema sekretarica, šofera... Svima iste povlastice, jedino se u plati vidi položaj, odnosno odgovornost. Moguće je da se uspije i napravi karijera zahvaljujući svom radu i zalaganju. Mislim da to daje švedskom sistemu jednu izuzetnu ocjenu.”
Jasenka dodaje da je uporedo sa svojim prilagođavanjem kolektivu polako mijenjala i svoju mikro radnu sredinu, uvodeći “naše običaje”: “Danas se kolege šale na taj račun. Čak mi je jedna koleginica rekla da je ljubomorna na nas koji imamo dvije zemlje, baštinimo dvije kulture... I to, zaista, jeste tako. Doduše, u istoj firmi radim već 14 godina, pa je i ‘interakcija kultura’ puno bezbolnija.”

Nostalgija

Među njenim prijateljima i u Švedskoj i u Bosni poznata je Jasenkina vezanost za zavičaj. Još od rata nema humanitarnog ili kulturnog projekta vezanog za Bosnu i Hercegovinu koji Jasenka i njena porodica nisu pomogli. Ne može sakriti emocije kada govori o Sarajevu, i na pitanje šta joj najviše nedostaje iz rodnog grada, prvo slijedi duboki uzdah, pa odgovor: “Ljudi, naravno, od roditelja pa do svih bliskih. Nedostaju mi ulice na kojim sam prohodala... Ne znam to opisati, to Saša Hemon radi izvrsno i svaku njegovu riječ potpisujem. Nedostaje mi ono kad me u granapu prisno pozdravi prodavačica pola godine nakon prethodnog susreta, obraduje se... Kad me spontano, ali zainteresovano upita jednostavno kako sam, šta ima i, ono nezobilazno, kad sam došla i koliko ću ostati. Nedostaje mi što samo sa prijateljima u Sarajevu razgovor mogu nastaviti baš kao da smo ga prekinuli jučer, a ne mjesecima ranije. A nedostaje mi i ono što me najviše oduševljava: naš humor! Te specijalne vrste inteligencije neophodne za humor nema nigdje. Zahvaljujući tome postoji jedna vrsta nevjerovatne spontanosti i lakoće u uspostavljanju kontakata. Zanimljivo je da to primijete svi stranci koji su bili u Sarajevu, a to oduševljava i moje kćerke.”
Na pitanje sjeća li se trenutka kad je shvatila da je njen dom u Švedskoj trajna, a ne privremena adresa, smije se i odgovara: “Ne sjećam se, jer se još nije dogodio. Istina je da nemam baš uvijek dobre vremenske orijentire, ali sam sigurna da ima još vremena za povratak u Sarajevo."