Sve što ste htjeli znati o ginekološkom pregledu a niste se usudili pitati

Rijetko će koja žena kod ginekologa otići bez osjećaja nelagode. Jednostavno, to su pregledi koji izazivaju neugodu, a ponekad i bol. Pošto se radi o najdelikatnijem zdravstvenom pregledu, žene često dugo traže pravog ginekologa, onog kojem će vjerovati, koji posjeduje znanje i kvalitet, te iznad svega strpljenja da sasluša sve njihove dileme. U ginekološko-dermatološkoj ordinaciji “Dr. Drljević”, koju vode i u kojoj rade supružnici Kenan Drljević, ginekolog, i Irdina Drljević, dermatovenerolog, pronaći ćete sve što trebate na jednom mjestu. Rodom Zeničanin, dr. Drljević je klinički ginekolog koji je 25 godina proveo u operacionoj i porođajnoj sali, ali i uložio višegodišnji trud usvajajući nova znanja i vrijedno radeći u svim aspektima ginekologije, ne dopuštajući da izgubi korak s novim dostignućima u svijetu medicine. “Kvalitet moje ordinacije ogleda se u činjenici da žene ovdje mogu dobiti usluge koje ne mogu na drugom mjestu. Ordinacija “Dr. Drljević” ima opremljen hirurški dio i može raditi intervencije biopsije, skidanja kondiloma, krioterapiju, kao i manje hirurške intervencije u lokalnoj anesteziji”, govori dr. Drljević, dok sjedimo u ordinaciji, veselo oslikanoj, te uređenoj tako da odiše smirenošću. I stvarno djeluje. Dok se spremamo za zvanični dio intervjua, doktor nam pokazuje na prostorije pored njegovih te objašnjava: “Ginderm ima i dermatološku ordinaciju u kojoj radi moja supruga, a često se dermatološki i ginekološki problemi prožimaju i uvijek vam treba konsultacija onog drugog.”

Kako žene gledaju na ginekološki pregled?
– Žene ne vole ginekološki pregled, pogotovo trudnice, ali je on vrlo važan i na njemu se može vidjeti ono što ne može ni na ultrazvuku, ni na endoskopiji, ni na Papa testu. Što više pregleda sastavimo u jednu cjelinu, korisnija je informacija o stanju genitalnih organa.

Koliko su žene odgovorne, koliko često dolaze na pregled?
– Žene nisu toliko neodgovorne, situacija se promijenila nabolje. Mediji su tu učinili dosta: “raskrinkali” su nepotrebne tabue o ginekološkom pregledu, počeli su pričati o HPV infekciji, a i internet je otvorio prozor u svijet informacija i danas je daleko lakše razgovarati sa ženama o svim problemima. Žene se danas daleko lakše odlučuju na odlazak ginekologu.

Koliko često i u kojoj dobi se treba raditi Papa test?
– Jednom godišnje, a počinje se raditi od početka seksualnih odnosa. To je skrining karcinoma grlića materice. Nijedna žena koja redovno radi Papa test ne bi smjela umrijeti od raka grlića materice. Grlić je anatomski dostupan na ginekološkom pregledu.

Šta znači LLETZ konizacija, zahvat koji imate u sastavu usluga Vaše ordinacije?
– To je najsavremeniji način liječenja premalignih promjena, odnosno displazija, na grliću materice. Kad se na Papa testu ustanovi da je nalaz neodgovarajući, ne može se uspostaviti dijagnoza. Papa test kao citološki pregled samo je jedna vodilja za daljnju dijagnostiku. Definitivnu dijagnozu, uz kolposkopiju i HPV tipizaciju, daje biopsija. Kad mikroskopskom analizom biopsije ustanovimo da je u pitanju CIN, pribjegavamo odstranjivanju dijela grlića koji je zahvaćen promjenom.

Kako se to nekad radilo, a kako se radi danas?
– Donedavno se to radilo konizacijom, odnosno klasičnim hirurškim nožem, ali je ustanovljeno da ta konizacija nepotrebno oštećuje grlić jer odstranjuje veliki dio koji se ne može vratiti. U tom slučaju grlić ostaje ožiljkast, nedovoljno kompetentan i napravi problem kod zanošenja i iznošenja trudnoće, te je takav način liječenja u svijetu definitivno napušten. Klasična konizacija  radi se samo kod dokazanog raka grlića materice, a kod displazija se radi LLETZ, u lokalnoj anesteziji, bez hospitalizacije, bez katetera, bez nepotrebnih vaginalnih štrajfni.

Koliko traje LLETZ konizacija?
– Operacija traje petnaestak minuta, u lokalnoj anesteziji, potpuno bezbolno. Pacijentica ide kući nakon toga. To radim u svojoj ordinaciji i volio bih da se i kod nas LLETZ konizacija radi na što više klinika, jer je to u razvijenim zemljama uobičajena pojava. Nažalost, kod nas se konizacija još dosta radi klasičnim hirurškim nožem, jer LLETZ konizacija još nije definitivno zaživjela.

Osim praktičnosti, šta je još prednost LLETZ konizacije?
– Daleko je značajnija informacija da je grlić materice za tri do šest  mjeseci potpuno oporavljen, kao da ništa nije bilo. On zadržava svoju funkciju – žena može da rodi, da ima redovne menstrualne cikluse, te da ti ciklusi nisu komplicirani i praćeni bolovima kao što mogu biti nakon klasične konizacije. Osim toga, unutrašnje ušće grlića ostaje potpuno očuvano, a ono je odgovorno u mnogim situacijama za prijevremeni porod. Mlade žene, one koje još nisu rađale, apsolutno bi trebale raditi LLETZ konizaciju. Zapravo, LLETZ je koristan u svim životnim dobima: kod mladih žena da mogu normalno da rode i imaju normalan ciklus, a kod starijih kako ne bi imale komplikacije zatvaranja grlića materice i pogrešnu dijagnostičku sliku.

Koje su najčešće predrasude kad je u pitanju ginekološki pregled?
– Kod nas je uvriježeno mišljenje kako žena treba ići ginekologu dok je fertilna, a poslije ne treba. To je apsolutno netačno! Žena treba nastaviti ići jednom godišnje na pregled.

Šta je ranica i zašto je pogrešno nazivati je ranicom?
– To jeste pogrešan izraz, ali je toliko ušla u terminologiju da je i ja ponekad koristim. Zapravo se radi o eritroplakiji ili crvenoj mrlji na grliću materice. Grlić ima dvije vrste sluznice, jedna je na površini, a druga u kanalu. Kada sluznica iz kanala grlića prekrije vanjski dio grlića, nastane crvena mrlja koja se javlja kod žena fertilne dobi. Ta sluznica nije prilagođena prirodnoj kiselosti rodnice i ona na tu kiselost reagira povećanom sekrecijom. Tom reakcijom obara se kiselost rodnice, smanjuje je i povećava mogućnost upale.

I kako se to rješava?
– Donedavno su se takvi problemi rješavali vaginaletama, koje često djeluju neselektivno, uništavajući floru, onu koju trebaju i onu koju ne trebaju. Na toj “ranici” intenzivni su metabolički procesi, to je vrlo dinamičan dio grlića. I 95 posto karcinoma grlića materice nastaje na smjeni dvije vrste sluznice. Javlja se mladi epitel koji je prijemčiv za HPV infekcije iz kojih nastaje karcinom.

I tu dolazimo do rješavanja ovog problema?
– Krioterapija otklanja ranicu tako što je smrzne na vrlo niskoj temperaturi i ona u roku od 10 do 14 dana otplovi u vidu obilne sekrecije. To je jednostavan i genijalan način da otklonimo ono što nam smeta. Kad ranica otplovi, vrlo se lako pokrije višeslojnom pločastom sluznicom koja je daleko otpornija na HPV infekcije i na kiselost vagine.

Koji su najčešći ginekološki problemi?
– Upravo ovo o čemu smo govorili: pojačano bijelo pranje, odnosno eritroplakija i displazije. To su i najčešći razlozi zbog kojih žene dolaze ginekologu. Osim toga, bolovi u maloj zdjelici i upale su razlozi zbog kojih se mlade žene javljaju.

Šta je prevencija za zdrav ginekološki sistem?
– Odgovorno seksualno ponašanje, ako govorimo o prevenciji HPV infekcije i raka grlića materice. Prevencija prije toga je redovan ginekološki pregled. On je, suštinski, vrlo jednostavan. Shvatam da tu postoji nelagoda, ali žene trebaju znati da u fertilnoj dobi – od 13. do 55. godine, 85 posto svih malignih, zloćudnih bolesti, jesu upravo bolesti genitalnih organa. To saznanje jednostavno poništava tu nelagodu, jer pregledi ženi spašavaju život i čuvaju njeno zdravlje. Sve što se otkrije tokom redovnih pregleda može se na vrijeme i  jednostavno liječiti. Najgore je kad dođe zapušten slučaj, tad su najveći problemi.

Kakva su iskustva iz razvijenih zemalja kad su u pitanju redovni pregledi?
– Reći ću vam praksu iz Finske, uvedenu prije 15-ak godina: kad ženi ne valja nalaz Papa testa, ona se obavještava da se mora javiti na dodatne pretrage, a ako se ne javi – šalje joj se policija na vrata! Finci su izračunali da sistem manje košta liječenje u preinvazivnim stadijima nego kada je slučaj zapušten. To je nevjerovatno, ali i pametno i logično. Tako štede najbogatije zemlje. Kao što imaju program vakcine protiv HPV infekcije i to tamo gdje je najmanja stopa slučajeva oboljelih od raka grlića materice.

Je li kontracepcija napredovala zadnjih 15-20 godina?
– Najčešći vid “kontracepcije” kod nas je – prekinuti snošaj. On je nesiguran i ima statističku grešku od 20 posto. Znači, na 100 ciklusa – u 20 slučajeva žena će ostati trudna. Oralna hormonska kontracepcija je bezbjedna ako je preporučuje stručno lice. Djevojke i mlade žene ne smiju ići u apoteku po tu vrstu kontraceptivnih sredstava, već ginekologu kako bi im prepisao šta trebaju uzimati.

Kakvi su benefiti kontracepcije kod žena?
– Malo žena zna da pravilno uzimana oralna hormonska kontracepcija štiti ženu od raka jajnika i raka tijela materice. Ta sredstva imaju preventivno dejstvo jer smiruju jajnik i smanjuju ovulacije, a uzrokuju redovno menstrualno krvarenje. Ovo je važno, pogotovo kad govorimo o raku jajnika, za koji još nema skrininga i koji, uz sva moguća pomagala, nije smanjio učestalost niti smrtnost.

Šta je s kontracepcijom za muškarce?
– Žene su daleko hrabriji pacijenti od muškaraca, oni nisu neki veliki borci za kontracepciju. Kontracepcija je u jednoj vezi prepuštena ženi. U svojoj 25-godišnjoj karijeri vidio sam samo tri muškarca u BiH koja su uradila vazektomiju, odnosno da su se sterilisali. Nekad je muškarcu teško dati i spermu na analizu, dok se žena podvrgava daleko neugodnijim pretragama. Ipak, moram reći da su muškarci napredovali: dolaze sa ženama na preglede, prisustvuju porodima. Prisustvo oca djeteta na porodu veliki je benefit za ženu, jer ona dobiva dodatnu sigurnost i hrabrost, smanji se prag bolnosti i poboljšava saradnja s akušerskom ekipom.

POVJERENJE U DOKTORA

– To je najprirodnija stvar na svijetu. Ako trudnica ima povjerenja u doktora, u instituciju, ako vidi da je do termina sve proteklo korektno, sigurna je u sebe, osjeća da neko brine da sve bude kako treba, odmah je prag bolnosti niži, saradnja veća i porod ostavlja daleko manje traume nego porodi u nekadašnja vremena. Meni su stari ljudi govorili da se nekad čestitalo dijete i život, jer nisu sve žene preživljavale porod.