Ako izuzmemo kokice, kod nas se kukuruz jede uglavnom tokom
kratkog ljetnog razdoblja. Ne razmišljamo puno o njegovoj nutritivnoj
vrijednosti ni o tome da nema razloga jesti ga samo ljeti jer je
konzerviran ili smrznut dostupan cijele godine. Zanemarili smo čak i
proizvode od kukuruza, poput krupice i brašna - ni palenta ni kukuruzni hljeb ne prodaju se previše.
Iako je porijeklom iz Amerike, kukuruz je kod nas česta kultura koja
dobro uspijeva, ali čini se da se da ga najviše jede stoka te služi kao
sirovina u prehrambenoj industriji (posebice fini kukuruzni škrob, koji
je dobar zgušnjivač). Teško je naći objašnjenje za ovo jer na upit o
kukuruzu većina ljudi odgovara da ga voli, a isto vrijedi i za djecu.
Palenta se jednostavno
i brzo priprema, zrna kukuruza lako je iz staklenke ili konzerve
ubaciti u varivo ili umak, dodati na pizzu ili u sendvič… Pogledajte
samo meksičku kuhinju, pronašli su mjesta za kukuruz i u brzoj hrani i u
najotmjenijim i najkomplikovanijim jelima.
Još u školi smo naučili da je kukuruz vrlo stara žitarica (pronađeni su
fosilni ostaci stari 6.500 godina), a čak i gradska djeca znaju
prepoznati njegovu stabljiku i klip. Od svih žitarica, samo riža se u
svijetu uzgaja više nego kukuruz.
Kako u kukuruzu ima najviše škroba (73 posto), odličan je nemasni izvor energije
(100 g daje oko 360 kcal). Sadrži i dosta proteina (8-11 posto),
vitamina E i B kompleksa, provitamina A, vlakana, minerala (fosfora,
kalija i magnezija) te šećera (glukoze, saharoze i fruktoze, pa ga
dijabetičari trebaju umjereno konzumirati).
Iako je kukuruz zdrav i
koristan,
nijedna namirnica ne sadrži baš sve što je čovjeku potrebno, pa tako i
kukuruz ima mana. Ako ne jedete meso, kukuruz svakako treba jesti uz
mahunarke. Naime, poznato je da bjelančevine biljnog porijekla nisu
istog sastava kao one životinjskog te da im često nedostaju neke
esencijalne aminokiseline (kukuruz ne sadrži lizin i triptofan). Zato
educirani vegetarijanci i vegani obično jedu miješani hljeb ili mlijeko
od soje i kukuruza zbog kvalitetnijih bjelančevina iz soje.
Kako bismo vas potaknuli da jedete više cjelovitih zrna kukuruza, podsjećamo da se preradom gube korisni sastojci.
To obično vrijedi i za kuhanje, ali zanimljivo, kod kukuruza se neke
nutritivne kvalitete kuhanjem čak povećavaju (primjerice, bjelančevine
su kvalitetnije i povećavaju se antioksidativna svojstva).
Kukuruz je i ljekovit - pomaže u detoksikaciji i
izlučivanju tekućine, pa se preporučuje kod bolesti mokraćnih putova,
edema, gihta, reume, srčanih bolesti i visokog pritiska. Dosta stručnjaka
savjetuje ga i u prevenciji nekih karcinoma zbog visokog udjela vlakana i
antioksidativnih svojstava (ovo posebno vrijedi za kuhani kukuruz). U
ljekovite svrhe se, osim zrna, upotrebljava i sušena kukuruzna svila.
Svježe ubrane klipove čuvajte u frižideru u ljusci
,
a ako kukuruz želite smrznuti, najprije ga dvije minute blanširajte i
odmah zatim uronite u ledenu vodu. Ocijedite s vrhom prema dolje i
oštrim nožem povucite uz klip kako biste skoro cijela zrna odvojili od
klipa. Ukiseljeni mini kukuruz (sitnog klipa) zdrav je i ukusan, a može
služiti i za ukrašavanje jela.
Kukuruz se odlično slaže sa svim vrstama mesa, ribom, povrćem, rižom.
Kad roštiljate, ugledajte se na Amerikance i Meksikance - oni klip
kukuruza poprečno prerežu na tri-četiri komada pa ih ispeku na roštilju.
Općenito, španjolske, meksičke i američke kuharice nude pregršt ideja
za specijalitete s kukuruzom. Umjesto kod nas uobičajenog krumpira ili riže, odličan prilog jelu može
biti palenta, ali i kukuruzni njoki te kuhani kukuruz u zrnu ili klipu.
Šaku kukuruza možete poslagati na pizzu, u sendvič ili pecivo s
hamburgerom, dodati salati od povrća, umacima i skoro svim supama i
varivima . A što se tiče kokica, čak i one su zdrava brza hrana ako se
ispeku na manjoj količini ulja i ako im se ne doda puno soli.