I začinske trave kod nas su dosta zastupljene u tradicionalnoj,
posebno mediteranskoj kuhinji, pa i o njima znamo da su zdrave i
ljekovite. Malo manje znamo, a još rjeđe koristimo začine iz udaljenih
krajeva, poput đumbira i cimeta. Mnogi i ne znaju kakvog je okusa
đumbir, a cimet obično ne ide dalje od okruglica sa šljivama, savijače
ili pite od jabuka. Oba su začina vrlo zdrava, pa bi ih trebalo više jesti. Đumbir je ljutkastog okusa, puno zdraviji nego papar, a cimet ne bi trebao biti ograničen samo na slatka jela. Cimet snižava šećer i masnoće u krvi (tačnije holesterol i trigliceride). Pomaže i u prevenciji i u liječenju
dijabetesa tipa 2, a sadrži i moćne antioksidanse. Posebno se
preporučuje ljudima s dijagnosticiranim metaboličkim sindromom (stanje
pred dijabetes, koje se učinkovito može kontrolirati, prije svega
promjenama navika i time direktno utjecati na to da se dijabetes ne
pojavi ili da se pojavi što kasnije).
Jeftin je i dostupan začin. Bolje je kupiti štapiće nego unaprijed
mljeveni cimet. Za vidljivi efekt dnevno treba uzeti minimalno 1 gram
cimeta, što je otprilike ¾ čajne kašičice. Jednostavno ga je uključiti u
svakodnevnu prehranu – njime možete posuti jogurt, voćnu salatu,
prirodne sokove, musle, kakao, pa čak i tost (jedite onaj od cjelovitih
žitarica). Cimet zagrijava organizam te na taj način potiče cirkulaciju i zagrijava ruke i tabane.
Zato je idealan zimski začin, pa ga nemojte propustiti obilno dodati
blagdanskim kolačićima, čaju, palačinkama, kuhanom vinu… Općenito, u
većini slatkih jela i napitaka umjesto šećera možete upotrijebiti cimet.
Umjesto papra su nam na raspolaganju i kod nas široko rašireni češnjak, ali i manje poznati curry i đumbir. O češnjaku također dosta znamo, a osim snižavanja kolesterola, on sadrži hemikalije koje pozitivno utječu na imunitet, krvni pritisak te zdravlje srca i krvnih žila. Dok su papar, čili papričice i curry jako ljuti, đumbir je blaži (naravno, većom količinom može se postići zavidna ljutina). U kineskoj medicini odavno je poznat kao lijek za brojne bolesti, što je u mnogome dokazala i znanost.
Đumbir sadrži biljne tvari koje djeluju protuupalno, pa nije
neobično da ga puno konzumiraju u tropskim krajevima. Sjajan je i ljeti i
zimi jer uništava mikrobe, a zimi imamo osjećaj da grije. Pomaže u
prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa tipa 2,
artritisa... Đumbir je zato dobro uzimati u svakodnevnoj prehrani kao
začin i lijek, pa se ne treba brinuti za imunitet, virusne ili
bakterijske infekcije. Služi i kao prirodni lijek protiv mučnine. Ni đumbirom nije problem nadopuniti prehranu – korijen je najbolje
oguliti i naribati neposredno prije upotrebe. Dodajte ga salatama, ribi i
morskim plodovima, ukiseljenom povrću, umacima za tjesteninu, pijte ga
kao čaj, a odličan je uz sve vrste mesa.
Može se konzumirati ukiseljen i ušećeren – ušećereni može poslužiti
umjesto grickalica, kao međuobrok, a ukiseljeni kao dodatak jelima (na
isti način kao i svježi) te kao začin za đumbirov čaj. Nemate li pri ruci svježi, poslužit će i sušeni đumbir (u
prahu), koji je kao začin još jači od svježeg, ali nije ljekovitiji.
Oblik u prahu pogodan je za umake, kako slane tako i slatke, pa ga
općenito možemo preporučiti kao dodatak svim jelima u koja ste dosad
stavljali cimet ili klinčiće.