Meni za jačanje organizma
15.12.2011. u 01:50 sati


Hranom protiv prehlade

Meni za jačanje organizma


U mnoštvu hrane koju nam priroda stavlja na raspolaganje tokom hladnih mjeseci, neke namirnice su savršene za borbu protiv prehlade

Promjena godišnjih doba, koja donosi niže temperature i veću vlažnost zraka, pogoduje razvoju bronhitisa, rinitisa, faringitisa i gripe. Uz klimatske promjene, treba pomenuti i neuredan način života, kao i neuravnoteženu ishranu, siromašnu vitaminima i supstancama koje jačaju imunitet. Među ugroženim kategorijama, sklonim prehladama i gripi, osim djece i starijih osoba, nalaze se i mladi, upravo zbog načina života: malo sna, umor, stres i loše prehrambene navike slabe imuni sistem. Zbog toga je tokom hladnog perioda godine veoma važno voditi računa o ishrani, jer je organizam iscrpljeniji i samim tim podložniji bolestima.

U slučaju prehlade, kašlja, bronhitisa ili gripe, ako se ne osjećate dobro i nemate apetita za hranu koju inače jedete, možete izmiksati namirnice preporučene za ručak ili večeru, te dodati malo pileće supe (efikasne kod prehlade) ili supe od povrća kako biste dobili željenu gustinu. Savjet: ne jedite ni pretoplu ni previše hladnu hranu.

Doručak, reaktivira probavu: šolja zelenog ili crvenog (rooibos) čaja, zdjelica kompota od krušaka, kriška integralnog hljeba i sok od svježe cijeđene narandže.

Prijepodnevna užina, hrani antitijela: zreliji kivi izmiksan s jabukom ili sokom jabuke (bez šećera).

Ručak, olakšava disanje: 200 g obarenih prokulica s maslinovim uljem, 150 g pilećih prsa na gril tavi, 80 g kuhane integralne riže.

Popodnevna užina, olakšava varenje: jabuka izmiksana sa šoljom punomasnog jogurta.

Večera, smiruje i daje energiju: 200 g krompira kuhanog na pari, 150 g lešo bijele ribe po želji, 250 g kuhane mrkve, maslinovo ulje.

Šta je još važno
Hladnoća zraka povećava potrošnju energije, proteina i tekućine, te hrana koja nas treba zaštititi od bolesti ili pomoći da ozdravimo treba sadržavati vodu, minerale, ugljikohidrate i proteine. Najviše vitamina i minerala sadrže agrumi, kivi i jabuka, te ih treba što više konzumirati, svježe ili kao sok. Osim što nadoknađuju izgubljenu tekućinu, osiguravaju dovoljne količine vitamina C koji jača imunitet. Često se simptomi zimskih bolesti javljaju zajedno s manjkom apetita, te je potrebno naći načina za njegovo stimuliranje. To ćemo naefikasnije učiniti konzumiranjem ribe, bijelog mesa, pirea od barenog povrća s maslinovim uljem, kompota. Zbog povišene tjelesne temperature preporučuje se jesti više manjih obroka, jer se zna desiti da unošenje hrane uzrokuje povišenje temperature. Dakle, nikako obilni nego manji obroci, kako bi organizam redovno dobivao dovoljne količine proteina.

Cink umjesto vitamina C
Mineral koji ima antivirusna svojstva i veoma je efikasan kod prehlade je cink. Sam, u mikrodozama, ali i u kombinaciji s bakrom, na prirodan način pomaže organizmu da se bori protiv bolesti, jačajući imunitet. Mnogi svjetski stručnjaci tvrde kako bi cink u budućnosti mogao zamijeniti vitamin C i postati najdjelotvorniji dodatak prehrani u borbi protiv prehlade. Nedostatak cinka u organizmu izaziva smanjenu proizvodnju antitijela, te je zbog toga važno unositi ga dovoljno tokom cijele godine, a pogotovo u jesen i zimu, te tokom bolesti. Mala djeca, vegani i starije osobe najčešće ne unose dovoljne količine cinka hranom, a prvi znak upozorenja je gubitak okusa. Ostali simptomi su opadanje kose, bijele mrlje na noktima, dermatitis, gubitak apetita, umor, sporo zacjeljivanje rana... Cink nalazimo u nemasnom mesu, morskim plodovima, jajima, soji, kikirikiju, pšeničnim klicama, siru, kamenicama... Američki naučnici su ustanovili: ukoliko u roku 24 sata od pojave prvih simptoma prehlade unesete cink, smanjit će se trajanje i težina prehlade. Iako je koristan za zdravlje, neki preparati cinka mogu izazvati mučninu, neugodan okus u ustima, i proljev, zbog čega je ljekarima teško davati preporuke o dozama i trajanju primjene cinka kod liječenja prehlade. Preporučena dnevna doza iznosi 15 mg.

Prevencija 
Pranje ruku, što češće i na pravilan način, najbolji je način da se smanji prenošenje virusa, što je naročito važno poslije kihanja, kašljanja i kontakta s bolesnim osobama. Preventivno djeluju: fizička aktivnost, antioksidansi (vitamini A, C, E, selen, cink, ekstrakt sjemenki grožđa), bioflavonoidi (voće), bijeli luk ili suplementi bijelog luka. Prema rezultatima jedne britanske studije, pacijenti koji su uzimali bijeli luk manje su obolijevali od gripe ili je imala blaži oblik.

(Gracija 171 )
Povezani tekstovi