Arbitar elegancije 20. vijeka

Kada je 1971. umrla Coco Chanel, tadašnja poznata novinarka i urednica američkog Voguea dobila je paketić na kojem je pisalo: Za gospođu Vreeland od gospođe Chanel. U njemu su bile naušnice, i to one biserne naušnice koje je Coco uvijek nosila. Mnogima je to bilo čudno, iako su bile prijateljice. Kao da je legendarna Coco u njoj vidjela svoju jedinu istinsku nasljednicu. A bile su po mnogočemu slične, kako po izgledu tako i po stilu, karakteru, uživanju u životu, po jednakoj ljubavi prema nakitu. Diana Vreeland nije bila lijepa, kao ni Coco, ali je imala mnoštvo drugih osobina koje su nerijetko znale iznenaditi i žene i muškarce oko nje. Iznenaditi, očarati i šarmirati, kao što se desilo s njenim suprugom Reedom Vreelandom, čija je žena bila pune tri decenije. Bila je poznata po gavran-crnoj kosi, crvenom ružu, savršeno njegovanim noktima, napadnoj odjeći i draguljima u boji. “Prezirem narcisoidnost, ali poštujem taštinu”, znala je reći Diana Vreeland, koju je Truman Capote nazvao egzotičnom pticom iz džungle s profilom tukana. Bila je najveći “arbitar elegancije” 20. vijeka, neobično energična osoba koja je pedeset godina vladala modnim carstvom, dajući svijetu posebnu, uzbuđujuću, očaravajuću, jedinstvenu sliku stila.

Ni s kim prije i poslije uporediva, Diana je znala javnost navesti da je slijedi na neponovljivom putu i da sudjeluje u avanturi zvanoj život. Pažljivim i profesionalnim načinom posmatrala je svijet oko sebe, te mnogima pomogla da prepoznaju i prihvate slobodu imaginacije. Ideje i uspjesi Diane Vreeland jednako su aktuelni i danas, a njen duh još živ i uticajan. “Reći kako se Diana Vreeland bavila samo modom znači banalizirati njene zasluge. Bila je sjajna, mudra, britka promatračica svijeta u kojem je živjela punim plućima”, riječi su Jacqueline Kennedy, kojoj je upravo Diana Vreeland davala modne savjete kada joj je suprug John F. Kennedy postao predsjednik.

U HLAČAMA NA POSAO
Rođena je kao Diana Dalziel u Parizu 29. jula 1903., kao starija od dvije kćerke Amerikanke Emily Key Hoffman i Britanca Fredericka Younga Dalziela. Porodica je emigrirala u Ameriku poslije Prvog svjetskog rata, skrasivši se u New Yorku. Obrazovanje Diane i njene mlađe sestre Alexandre bilo je pomalo neobično: kako bi izbjegla neuspjeh u školama gdje se tražilo akademsko znanje, majka ih je slala u razne baletske škole. Prva je bila baletska škola učitelja Michela Fokinea, slavnog ruskog plesača i koreografa. “Išla sam u plesnu školu i ništa mi više nije bilo važno. Od tada marim jedino za pokret, ritam, dodir i disciplinu. To me Fokine naučio. To me  opredijelilo za cijeli život, zauvijek. Kada sam otkrila ples, naučila sam da sanjam.”

Godine 1924., udala se za bankara Thomasa Reeda Vreelanda, s kojim je dobila dva sina, Thomasa Reeda Jr. i Fredericka Dalziela. Novinarsku karijeru počela je u Harper’s Bazaaru: kada ju je Carmel Snow, tadašnja urednica i njena prijateljica, zaposlila 1937., Diana se u redakciji pojavila u pantalonama i izazvala pravi skandal (tek je 1939. Vogue prvi put objavio fotografiju žene u hlačama). Diana je radila kao kolumnistica, imala je i vlastitu rubriku Why Don’t You, u kojoj je više od četvrt vijeka dijelila ekscentrične (i ne uvijek praktične) savjete koji su je učinili poznatom. Možda mnogi i ne znaju kako je savjetovala da se djeci kosa pere šampanjcem preostalim poslije zabava (kako bi bila sjajnija) i da im se u sobama nacrta karta neba sa sazviježđima, kako bi izbjegli da odrastaju s provincijskim pogledom na svijet.

MISTERIOZNI OTKAZ
U Harper’su je radila do 1962., a tokom svog rada uvela je jedinstvene i nekonvencionalne promjene zahvaljujući saradnji sa sjajnim fotografima. Nevjerovatni trio Carmel Snow – Aleksey Brodovitch – Diana Vreeland prvi se dosjetio da “oboji” fotografije, poslušavši savjet jednog arogantnog mladića, koji će poslije postati prava zvijezda fotografije – Richarda Avedona, i jednog stidljivog ilustratora, sina poljskih emigranata, budućeg kralja pop-arta Andyja Warhola. U Vogue je stigla 1963. i ostala devet godina, tokom kojih je uvela neke zakone i dobar modni ukus, učinivši da postane najprodavaniji časopis u Americi. Zatim je otpuštena a da niko nikada nije saznao stvarni razlog: neko je govorio da je previše trošila za fotografske usluge, neko da nije išla ukorak s modnim dešavanjima. Ostala je udovica s malo novca (malo za njene neskromne potrebe), a od 1972. bila je savjetnica Metropolitena tokom narednih 16 godina, organizirajući sjajne, nezaboravne izložbe: Svijet Balenciage,Romantični i glamurozni dizajn Hollywooda, Sjaj ruskog kostima, Yves Saint Laurent: 25 godina dizajna...   

CAPRI JAPANKE
Slučajna epizoda u njenom životu desila se u Nacionalnom muzeju u Napulju ispred crteža roba u bijegu pred iznenadnom erupcijom Vezuva. Za oko su joj zapale sandale na nogama roba, najjednostavnije na svijetu, od kožne trake provučene između palca i prsta pored, s tankim kaišićem oko zgloba pričvršćenim iza pete. Bilo je to 1935. godine i Diana se zaputila na Capri, jer je znala da će tamo naći najboljeg obućara koji će znati napraviti sandale po njenoj želji. Tako su nastale japanke i još tada je krenuo ogroman uspjeh te vrste obuće, a Capri japanke ostale su jedinstvene u svijetu. Na prelijepo talijansko ostrvo pohitale su mnoge ondašnje ikone stila: Jacqueline Kennedy, Audrey Hepburn, Ingrid Bergman, Brigitte Bardot, kako bi se mogle pohvaliti nečim što je kasnije postalo pravi modni dragulj. I danas je tako, samo na Capriju vam mogu napraviti japanke po mjeri, neuporedive s bilo kojim drugim.

OČI STVORENE ZA PUTOVANJA
Na ovogodišnjoj Mostri prikazan je dokumentarac autorice Lise Immordino Vreeland, debitantice za kamerom, Diana Vreeland:The Eye Has to Travel, koji je kroz istorijske fragmente, fotografije i intervjue s prijateljima i članovima porodice oživio sjećanje na ikonu jednog vremena. O Diani u filmu govore sinovi Tim i Frecky, unuci Nicky i Alexander (suprug autorice filma), glumice Ali McGraw, Dianina asistentica u Harper’s Bazaaru, i Anjelica Huston, koju je Diana 60-ih uvela u svijet mode, fotograf David Bailey, Harold Koda, Dianin asistent iz Metropolitena. Oči su stvorene za putovanja fraza je iz Dianine autobiografije D.V. izdate 1984., a Lisa ju je odabrala za naziv filma, kao i za publikaciju koja će uskoro biti objavljena: “Ova dva projekta blisko su povezana i želim da svaki od njih na svoj način bude odavanje počasti jednoj nevjerovatnoj osobi. Uvjerena sam da će sve što je Diana uradila vremenom postati još više od onog što se sada naziva revolucijom u modi, jer je zaista sudjelovala u društvenim promjenama i emancipaciji žena. Cijeli njen život, od 1903. do 1989., može se posmatrati kao savršena slika prošlog vijeka.”

ZAPISANO U GENIMA
Zapitate li se ko je Diana Vreeland, odgovor je: još i danas sveprisutna osoba u životima žena kao što su bivša urednica Voguea Paris Carine Rotfield i urednica talijanskog Voguea Anna Dello Russo, modna diktatorica poznata po raskalašnom načinu života, ružnjikava, suhonjava, androgina, veoma bogata i nevjerovatno šik. Diana Vreeland obilježila je vrijeme u kojem je živjela, još i danas je jedna od najznačajnijih modnih ikona na svijetu. Zašto? Šta je kod ove žene toliko bilo posebno? Njen karakter, prije svega. Zatim, dobar ukus, novac, bogat muž, porijeklo iz dobre familije, oštar jezik i “onaj lagani dodir lošeg ukusa koji nam svima treba”. Odsjedala je u najluksuznijim hotelima, imala vozače koji su joj svakog trenutka trebali biti na usluzi i ispunjavati iznenadne prohtjeve za šopingom, a prema vlastitom priznanju, sve je važne odluke donosila sa čašom šampanjca u ruci. Ali, Diana je bila žena koja je voljela nagaziti štiklom svakog ko joj se nađe u blizini, te se Anna Wintour u poređenju s njom može nazvati kraljicom stroge jednostavnosti. Osim što je radila s Andyjem Warholom, Richardom Avedonom, Nancy White, Louiseom Dahl-Wolfe..., Diana je proslavila mnoge modele kao što su Twiggy, Veruschka i Penelope Tree.

Osjećaj za stil imala je zapisan u genima: “Elegancija je urođena i nema ničeg zajedničkog s tim jeste li dobro odjeveni”, voljela je ponavljati iako je od lijepe odjeće živjela. Bila je jedna od kontroverznih i eklektičnih figura koje su uvijek izazivale mnoštvo polemika, istovremeno voljena i omražena u modnom svijetu. Sve što je uradila obilježilo je prošli vijek i do danas ostalo neprevaziđeno. Legendarne zabave koje je priređivala bile su nenadmašne, prilagođene ličnostima “velikog kalibra”, kao što su Cole Porter i Cecil Beaton. Uživala je u potpunosti u životu, disala punim plućima, nikada se ne zaustavljajući i ništa ne odbijajući. Diana Vreeland ostat će zapamćena ne samo kao modna ikona nego i po jedinstvenim, često skandaloznim i veoma upečatljivim izjavama o modi i stilu, kao što su: “Bikini je važniji izum od atomske bombe”, “Ljudi koji jedu bijeli hljeb nemaju snova”, ili: “Ne trebate se bojati da ćete biti vulgarni, nego da ćete biti dosadni.”