Lifestyle
I spavanje utiče na debljinu
Za skladnu liniju nije dovoljno paziti koliko jedete – podjednako je važno kada jedete. Nema vitkosti bez urednog života, a tu je na prvom mjestu koliko i kada spavate
Poruka noćnim pticama: pojavile su se teorije o tome da je kasno lijeganje – i ono što prigrizemo u večernjim satima – prepreka u nastojanju da steknemo vitku liniju. Nedavno objavljena studija istražuje usku povezanost između navika spavanja i tjelesne težine,
kako vrijeme lijeganja – i zadnjeg obroka – utječu na naše kilograme.
Istraživači na sveučilištu Northwestern u Chicagu istražili su sve
aspekte te veze i došli do zaključka da kasno lijeganje i kasni obroci
nisu put do vitkosti.
Ispitanici su bili 52 odrasle osobe – 25 žena i 27 muškaraca. Proveli su sedam dana pod povećalom istraživača koji su pedantno bilježili kada jedu i spavaju. Kao zaključak, podijelili su ih u dvije kategorije spavača:
- normalnim spavačima polovina sna pada prije 5,30 ujutro. Oni zaspu kratko nakon ponoći i bude se oko osam. Oko polovine ispitanika spadalo je u 'normalne spavače'.
- kasni spavači polovinu sna dostignu iza 5,30. Na počinak su pošli duboko u noć, dosta nakon ponoći i probudili su se u kasnijim jutarnjim satima. Među ispitanicima 44 posto bilo je kasnih spavača.
Kada je riječ o prehrambenih navikama, istraživači su također uočili dvije skupine. Nimalo iznenađujuće, 'normalni spavači' i 'kasni spavači' bitno su se razlikovali po tome kada i što jedu tijekom dana:
- normalni spavači doručkuju do devet, ručaju oko 13, večeraju oko 19 sati. Svoj su zadnji obrok pojeli do 20,30
- kasni spavači prve zalogaje stavljaju u usta oko podneva. Ponovo jedu sredinom popodneva i teško da će večerati prije osam. Svoj zadnji obrok rijetko obavljaju prije 22 sata.
Koje su posljedice kasnog spavanja i jedenja? Istraživači nisu pronašli nijednu prednost takve navike:
- kada se sve zbroji, kasni spavači manje spavaju – u prosjeku sat manje svake noći
- kasni spavači konzumiraju više večernjih kalorija nego normalni spavači; posebice više nakon 20 navečer.
- kasni spavači imaju slabiju kvalitetu prehrane – više jedu brzu hranu, piju više zašećerenih napitaka, u njihovim je jelovnicima manje povrća.
Tako su sve navike kasnih spavača – manjak sna, kasno noćno lijeganje, više obroka nakon 20 sati – svi odreda povezani s viškom tjelesne težine. Najviše tu doprinose, naravno, večernji obroci. Znači, nije stvar samo u tome što jedemo, nego i kada jedemo.
Ranija istraživanja na miševima, donosi Huffington Post, pokazala su slične rezultate. Miševi čiji je normalni ritam spavanja bio ometan paljenjem svjetla u vrijeme kada inače spavaju jeli su više i dobivali su na težini. Tako su ova istraživanja potvrdila već postojeće pretpostavke o međuodnosu spavanja i hranjenja, kaže američki stručnjak dr. Michael Berus. Kad manje spavamo, naše tijelo luči hormone koji potiču apetit, a smanjuju prisutnost hormona koji javljaju o sitosti. Spavanje manje od šest sati na noć kroz dulje razdoblje povećava šanse rasta tjelesne težine. Manjak sna uočljivo smanjuje sposobnost tijela da troši kalorije u budnom stanju. Ovo ne vrijedi samo za odrasle, sve se može odnositi i na djecu, posebice tinejdžere. Upravo oni trebaju znatno više sna od odraslih. A problemi s težinom koji se pojave u ranoj dobi, ponekad traju ostatak života. Zato je važno djeci odmalena usaditi zdrave navike.
Ispitanici su bili 52 odrasle osobe – 25 žena i 27 muškaraca. Proveli su sedam dana pod povećalom istraživača koji su pedantno bilježili kada jedu i spavaju. Kao zaključak, podijelili su ih u dvije kategorije spavača:
- normalnim spavačima polovina sna pada prije 5,30 ujutro. Oni zaspu kratko nakon ponoći i bude se oko osam. Oko polovine ispitanika spadalo je u 'normalne spavače'.
- kasni spavači polovinu sna dostignu iza 5,30. Na počinak su pošli duboko u noć, dosta nakon ponoći i probudili su se u kasnijim jutarnjim satima. Među ispitanicima 44 posto bilo je kasnih spavača.
Kada je riječ o prehrambenih navikama, istraživači su također uočili dvije skupine. Nimalo iznenađujuće, 'normalni spavači' i 'kasni spavači' bitno su se razlikovali po tome kada i što jedu tijekom dana:
- normalni spavači doručkuju do devet, ručaju oko 13, večeraju oko 19 sati. Svoj su zadnji obrok pojeli do 20,30
- kasni spavači prve zalogaje stavljaju u usta oko podneva. Ponovo jedu sredinom popodneva i teško da će večerati prije osam. Svoj zadnji obrok rijetko obavljaju prije 22 sata.
Koje su posljedice kasnog spavanja i jedenja? Istraživači nisu pronašli nijednu prednost takve navike:
- kada se sve zbroji, kasni spavači manje spavaju – u prosjeku sat manje svake noći
- kasni spavači konzumiraju više večernjih kalorija nego normalni spavači; posebice više nakon 20 navečer.
- kasni spavači imaju slabiju kvalitetu prehrane – više jedu brzu hranu, piju više zašećerenih napitaka, u njihovim je jelovnicima manje povrća.
Tako su sve navike kasnih spavača – manjak sna, kasno noćno lijeganje, više obroka nakon 20 sati – svi odreda povezani s viškom tjelesne težine. Najviše tu doprinose, naravno, večernji obroci. Znači, nije stvar samo u tome što jedemo, nego i kada jedemo.
Ranija istraživanja na miševima, donosi Huffington Post, pokazala su slične rezultate. Miševi čiji je normalni ritam spavanja bio ometan paljenjem svjetla u vrijeme kada inače spavaju jeli su više i dobivali su na težini. Tako su ova istraživanja potvrdila već postojeće pretpostavke o međuodnosu spavanja i hranjenja, kaže američki stručnjak dr. Michael Berus. Kad manje spavamo, naše tijelo luči hormone koji potiču apetit, a smanjuju prisutnost hormona koji javljaju o sitosti. Spavanje manje od šest sati na noć kroz dulje razdoblje povećava šanse rasta tjelesne težine. Manjak sna uočljivo smanjuje sposobnost tijela da troši kalorije u budnom stanju. Ovo ne vrijedi samo za odrasle, sve se može odnositi i na djecu, posebice tinejdžere. Upravo oni trebaju znatno više sna od odraslih. A problemi s težinom koji se pojave u ranoj dobi, ponekad traju ostatak života. Zato je važno djeci odmalena usaditi zdrave navike.
(tportal.hr )
Povezani tekstovi
Najnovije iz kategorije
