Ljetna opasnost: krpelji
11.06.2012. u 04:22 sati


Zdravlje

Ljetna opasnost: krpelji


Ljeti najviše vremena provodimo u prirodi – idemo na izlete, krijemo se u hladovini i ležimo na travi, nezaštićene i gole kože. Nismo ni svjesni neosjetnog uboda krpelja, koji u ovom godišnjem dobu mogu da prenose opasne viruse i oboljenja. Kako se zaštititi i prepoznati simptome, za Graciju govori šefica Klinike za infektivne bolesti u Sarajevu dr. Nada Koluder
Razgovarala: Anida Sokol

Dr. Nada Koluder: “Rano uočavanje prisustva krpelja značajno doprinosi sprečavanju nastanka raznih krpeljskih bolesti”

Teški oblik krpeljnog virusa meningoencefalitisa zadesio je Hrvatsku ovoga ljeta, te uveo opću pometnju i strah i u našoj zemlji. U panici, Kliniku za infektivne bolesti u Sarajevu dnevno posjeti dvadeset osoba s krpeljnim ubodom, tražeći hitne intervencije. Da li pretjerujemo ili i u našoj državi postoji opasnost od ovog teškog oboljenja? Šefica Klinike za infektivne bolesti u Sarajevu, doc. dr. sci. med. Nada Koluder, za Graciju govori o ovom nepoznatom krpeljnom oboljenju, o drugim virusima koje krpelji prenose te o oblicima zaštite, ali i o činjenici da svaki ubod nije opasan i da nema potreba za većom panikom.

Šta je krpelji meningoencefalitis i kako je ovo oboljenje opasno po čovjeka?

– Krpeljni meningoencefalitis (KME) je virusna bolest, izazvana istoimenim virusom kojeg prenose krpelji, a bolest nastaje ubodom zaraženog krpelja. Vrijeme inkubacije iznosi osam do četrnaest dana od incidenta. Mogući su svi oblici bolesti, od neispoljenih do manifestnih, s potpuno razvijenom kliničkom slikom koja najčešće ima dvije faze odvojene najmanje sedmodnevnim razdobljem bez povišene temperature. U prvoj fazi vezanoj za prisustvo virusa u krvi dominiraju simptomi slični gripi, a u drugoj znakovi zahvatanja centralnog nervnog sistema u različitim varijacijama: mlohave pareze i paralize ramenog pojasa i ruku, uzlazne paralize, teškoće pri gutanju i disanju te cijela lepeza pomućenja osjetila s neizvjesnim tokom i ishodom: od ozdravljenja, poboljšanja s posljedicama na psihomotornom planu do smrtnog završetka. Osobe trebaju biti smještene i liječene na odjelima za intenzivno liječenje i reanimaciju.

Ovog ljeta u Hrvatskoj je došlo do opasnog oblika ove bolesti, da li postoji takva prijetnja u BiH?

– Prije svega, to je bolest Dalekog istoka, Rusije, gdje je prate teška klinička slika i visoka smrtnost. Endemski je prisutna u srednjoj Evropi, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, ima je i u Njemačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj sjeverno od Save, Danskoj, Finskoj, gdje se javlja u vidu manjih ili većih epidemija. Ova autohtona bolest nije zvanično verificirana u BiH, odnosno naša država geografski ne pripada endemskim područjima u svijetu gdje za je sada moguće ovo virusno zapaljenje moždanih ovojnica, mozga, produžene i kičmene moždine nakon uboda krpelja. To ne znači da se ne mogu probiti prirodne barijere. Istina, prije nekoliko godina zabilježen je slučaj importovanog KME nastalog u Sloveniji nakon uboda virusom zaraženog krpelja, a bolest se u svoj svojoj punoći razvila nakon povratka u BiH. U konačnici, dijete je preživjelo. Naglašavam da se uzročnik ne može direktno prenijeti s inficirane na zdravu osobu i da ne vrebaju opasnosti na tim epidemiološki važnim rutama.

Kako se zaštititi od meningoencefalitisa?

– U državama gdje je endemičan – dakle, za sada ne u BiH – prevencija uključuje vakcinaciju atenuiranom vakcinom koja se daje u tri doze. Prve dvije doze u razmaku od jednog do tri mjeseca, treća nakon godinu dana uz  revakcinaciju svake tri godine. Zaštita podrazumijeva i nošenje odgovarajuće odjeće, korištenje sprejeva te zaprašivanje insekticidima.

Koje su još opasnosti koje krpelji nose, i koje je krpeljno oboljenje prisutno u BiH?

– U našim krajevima aktuelna je lajmska borelioza. Prirodni rezervoar su sitni glodari, miševi. Bolest je raširena diljem svijeta. U našoj državi, i pored nedvojbenih pokazatelja postojanja ove bolesti, nema registra praćenja na godinu, ali poređenja radi, u susjednoj Hrvatskoj, posebice njenom sjevernom dijelu, bilježi se dvjesto-tristo slučajeva inficiranih uglavnom izletnika, ali i poljoprivrednika. Krpelj bi trebao biti prisutan na koži 36 sati da bi došlo do sigurne zaraze. Poslije inkubacije od tri do trideset dva dana, najčešće sedam do deset dana, pojavljuje se karakteristična kožna promjena poznata kao eritema migrans. Lajmska bolest duže se razvija pokazujući sklonost javljanja na mahove. Počinje na mjestu uboda kao crvena tačkasta promjena, slijedi centrifugalno širenje crvenila. Nakon šest do osam dana počinje da blijedi u centralnom dijelu. Najčešće se javlja na butinama, preponama i pazuhu. Uglavnom nema lokalnih simptoma u smislu peckanja, bola, svrbeža, ali su prisutne sistemske tegobe: malaksalost, bolovi u mišićima, zglobovima, glavi, temperatura, ukočen vrat. Artritis ide s migrirajućim bolovima u zglobovima vrlo rijetko kao rana, ali uglavnom kao pozna manifestacija bolesti. Obično su zahvaćeni veliki zglobovi, prije svega koljena koja su više otečena nego bolna, rijetko crvena. Lajmska bolest se liječi antibioticima. Što se tiče prevencije, najbolji način je izbjegavanje izlaganja krpeljima te uklanjanje krpelja u prva 24 sata. Potrebna je edukacija pacijenta i praćenje od strane infektologa, dermatologa, pedijatra.

Šta osobe koje idu u prirodu trebaju da znaju? Koje dijelove prirode treba izbjegavati?

– U našim krajevima trebamo za sada znati kako prevenirati ne krpeljni meningoencefalitis, nego lajmsku boreliozu. S obzirom da je tokom sezone proljeće-ljeto izvjesan kontakt s krpeljom, osobe koje idu u prirodu trebaju izbjegavati područja na kojima ima krpelja, prije svega vlažna, sjenovita mjesta, rubove bjelogoričnih šuma, niskog rastinja, grmlja i visokotravnate površine. Odijelo u prirodi treba biti glatko, jer otežava prihvatanje krpelja, i svijetle boje kako bismo ih lakše uočili.
Podrazumijeva se obavezna košulja uz vrat s dugim rukavima na kopčanje, te hlače koje prekrivaju čarape. Poslije boravka u prirodi potrebno je detaljno pregledanje kože, rano uočavanje prisustva krpelja prije nego što je svojim prednjim dijelom ušao u kožu, što značajno doprinosi sprečavanju nastanka raznih krpeljskih bolesti. Vađenje krpelja obavlja se pincetom, jednoličnim strpljivim povlačenjem i laganim okretanjem. Nekada se može koristiti eter za omamljivanje, lak za nokte za gušenje kako bi se polako pristupilo vađenju.

Da li se u BiH vrši vakcinacija, i da li je ona nužna?

– Vakcinacija protiv KME je nepotrebna, a protiv lajmske borelioze neisplativa.

Kada kod doktora

Ukoliko ste krpelja sami odstranili, doktora treba posjetiti:
* Ako primijetite crvenilo na mjestu uboda, groznicu, glavobolju, zamor ili mišićnu slabost, jedan do dva dana nakon uboda.
* Ako se oko ubodnog mjesta razvijaju crvenilo, svrbež ili žućkasti iscjedak, dva do četrnaest dana nakon uboda.
* Ako se razviju groznica, difuzan osip po koži, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te bolest slična gripi, tri do trideset dana nakon uboda. 


(Gracija 138)
Povezani tekstovi
Okrutno ljeto Zdravlje
Okrutno ljeto